Posljednjih nekoliko godina sve više se priča o Zero waste pokretu i sve je popularnije pričati o tome kako moramo smanjiti zagađivanje okoliša, no postoje i oni koji nisu ostali samo na riječima već se zaista trude živjeti na način da iza sebe ostavljaju što manje otpada je moguće.

Što je Zero Waste način života?

Istina je da se možemo osjećati kako je stvaranje nikakvog otpada i smeća nemoguće, ali kada odaberete način života s nultim otpadom, više pažnje posvećujete tome kako vaše potrošačke navike utječu na okoliš, više pazite na to što konzumirate i kako konzumirate. Ukratko, obvezujemo se smanjiti ono što nam treba, ponovno koristiti isto koliko god možemo, poslati manji dio korištenog na recikliranje i kompostirati ono što ne možemo. Promicanje ovakvog načina života prepoznato je i u Hrvatskoj pa smo odlučili porazgovarati s osnivačicom Zero waste Croatia - Anamarijom Prgomet koja je iz Zagreba doselila u Poreč.

Prati nas na posebnoj domeni Svijet Novih Navika i na društvenim mrežama, Facebooku i Instagramu!

Kada i kako ste otkrili Zero waste?

Zero waste pokret sam otkrila 2017. godine proučavajući veganstvo i minimalizam jer sam nakon godina i godina skupljanja stvari i raznih predmeta odlučila da ne mogu više tako živjeti i da se trebam okrenuti ka održivosti i kad sam otkrila zero waste, shvatila sam da je to to i da ne mogu ignorirati činjenicu da moj otpad završava u nečijem prirodnom staništu i ugrožava biosferu.

Kako ste došli na ideju da pokrenete udrugu Zero waste Croatia i čime se ona bavi?

Nakon što sam krenula živjeti bez otpada shvatila sam da želim inspirirati svoju okolinu na takav životni stil. Prvo sam pokrenula Facebook stranicu Zero waste Croatia, priča je uskoro dospjela u medije i privukla interes javnosti nakon čega sam krenula držati predavanja i radionice o životu bez otpada. Potreba za pokretanjem Udruge za promicanje životnog stila bez otpada Zero waste Croatia je došla prirodno nakon par godina rada istoimene inicijative. Bavimo se istim stvarima kao i prije - razna predavanja i radionice u suradnji s udrugama, knjižnicama, školama, festivalima i gradovima, te mini projekti koje ćemo provoditi preko udruge. Osobno pišem članke o održivim temama, sudjelujem u raznim kampanjama i panel raspravama. Zadnji projekt koji sam pokrenula je obrt za ugostiteljstvo i savjetovanje kroz koji ću voditi ugostiteljski objekt simboličnog naziva “Život”.

Foto: arhiva Zero waste Croatia

Osnivačica ste i Sharing is caring - o čemu se radi u toj inicijativi?

Sharing is caring nastao je sasvim slučajno nakon jednog intervjua na kavi 2018. godine gdje je kolegica pričala kako bi htjela imati neku aplikaciju preko koje će moći dijeliti hranu i stvari. Odmah sam se dosjetila da trebamo iskoristiti platformu koja nam je dostupna i besplatna (Facebook) i napraviti grupu za cirkularnu ekonomiju koja će se nazvati Sharing is caring. Vrlo brzo su se ljudi počeli uključivati u grupu i međusobno dijeliti ono što ne trebaju i tražiti ono što trebaju. U tom periodu sam često držala predavanja i radionice po svim dijelovima Hrvatske i na svakom predavanju sam pitala posjetitelje žele li voditi jednu takvu grupu za svoj grad. Pokrenuli smo mrežu od 17 grupa za cijelu Hrvatsku i pokrili smo sva područja države. Nakon toga su mnogi na svoju ruku pokrenuli iste takve grupe iz raznih razloga, često ne baš moralnih jer se služe prevarama članova i od takvih se strogo ograđujemo. Naravno, ima i pozitivnih primjera ljudi koji su shvatili poantu postojanje grupe, a to je cirkularna ekonomija koja je temeljna vrijednost naše inicijative. Drago mi je da imamo takav odaziv građana što se tiče dijeljenja predmeta koje više ne trebaju, odnosno traženja nečeg što trebaju, jer mi Hrvati smo ponosan narod i često zbog srama ili ponosa ne želimo tražiti nešto što trebamo. Često ljudi pogrešno shvate rad grupe i misle kako je humanitarna, no nije. Kod nas svi imaju jednaka prava i strogo se držimo tog pravila kako bismo zadržali duh cirkularne ekonomije. U suradnji sa zadrugom Slobodna domena razvijamo (oni razvijaju) aplikaciju Sharing is caring koja će uskoro ugledati svjetlo dana.

Koji su osnovni principi Zero waste načina života?

Postoji pet principa (5R) zero waste-a koje je definirala Bea Johnson u svojoj knjizi “Zero waste home”: Refuse, Reduce, Reuse, Recycle, Rot koji znače: Odbij ono što ne trebaš, smanji upotrebu svega što možeš, ponovno upotrijebi ono što imaš doma, recikliraj ako ne možeš implementirati prethodna tri nabrojena pravila i kompostiraj jer 60-70% otpada je zapravo biootpad od kojeg možemo dobiti humus.

• Kako možeš smanjiti otpad: vodič za početnike u 18 koraka

Koji je vaš savjet za one koji žele učiniti prvi Zero waste korak?

To je najčešće pitanje u intervjuima. I uvijek kažem da trebamo krenuti malim koracima zato jer ako krenemo raditi sve promjene odjednom nastane frustracija. Promjena se uvijek događa postepeno. Svatko osobno treba probati i osjetiti što mu odgovara u zero waste načinu života i primijenite ono što vam odgovara. Neki koraci koji su univerzalno primjenjivi su zamjena kratkotrajnih proizvoda dugotrajnim: npr. menstrualne uloške i tampone zamijenimo platnenima i menstrualnom čašicom, plastičnu bocu za vodu staklenom ili metalnom, plastičnu britvicu zamjenjuje metalna, gelove za tuširanje i šampone mijenjaju sapuni i kruti šamponi za kosu, prestanemo koristiti plastične vrećice za kupovinu voća i zamjenimo ih platnenima, prestanemo kupovati proizvode u jednokratnoj plastičnoj ambalaži, nego u rinfuzi i kompostiramo. Nakon toga dolazi faza kada učimo raditi svoje proizvode, npr. pastu za zube, dezodorans, biljno mlijeko i slično.

Foto: arhiva Zero waste Croatia

Koliko dugo živite na ovaj način i kako izgleda vaša svakodnevica?

Bez otpada živim gotovo pet godina. Moja svakodnevna rutina izgleda kao da nemam rutinu. Ne volim ju jer više volim slobodu i izazove. Imam razne zadatke koje si rasporedim po danima u tjednu, zasad radim od doma ili idem na poslovna putovanja zbog predavanja. Kada otvorim kafić "Život" uvest ću si rutinu. Dosta volim ići u prirodu sa psom, živimo pored šumice i često vidimo srne na putu. To je moja najdraža rutina.

Foto: privatni album

Gdje kupujete proizvode koje konzumirate (trgovine, tržnice...)?

Hranu kupujem na tržnici ili od malih lokalnih OPG-ova. Zalihu žitarica, mahunarki i sjemenki napravim kad idem u Zagreb jer tamo imam mogućnost kupovine u rinfuzi. Imam vrt u kojem uzgajam povrće i nadam se uspješnoj sezoni.

• 10 načina kako i ti možeš živjeti ekološki prihvatljivije!

Koji su najveći izazovi ovog načina života u Hrvatskoj?

Najveći izazovi ovakvog načina života u Hrvatskoj su nedostupnost održivih proizvoda bez ambalaže u svim dijelovima Hrvatske, a ne samo u Zagrebu. Sve ostalo je više manje u redu.

Foto: Marija Štefek Rukavina

Koliko otpada vam ostaje odkad se držite Zero waste principa?

Na početku kada sam bila jako disciplinirana sam imala vrlo, vrlo malo otpada. A sada mi ostane ambalaža od hrane za psa i ambalaža od toaletnog papira, zatim papiri koji se uvijek negdje nađu, računi i poneka jednokratna plastična ambalaža koju ne mogu izbjeći.

"Budimo zahvalni na svemu što nam pruža ovaj planet koji je naš jedini dom i da u našoj svakodnevnici promišljamo o hrani koja nam je na stolu: od kuda je došla, tko ju je uzgojio, koliko je energije, truda, vremena i vode biljci trebalo da dobije plod, tko je sve sudjelovao u procesu oprašivanja te biljke, kako svojim postupcima pomažemo u regeneraciji tla u kojem raste biljka koja nas hrani, koristimo li prekomjerno energente i možemo li na bilo koji način smanjiti njihovu upotrebu, što bismo još mogli učiniti da barem malo pomognemo u očuvanju biosfere planeta Zemlje", rekla nam je Anamarija za kraj.