Navike kronično nesretnih ljudi - jeste li među njima?

Svi s vremena na vrijeme iskusimo gorak okus negativnih misli. Način na koji upravljamo njima je ono što čini razliku između samopouzdanja i straha, nade i očaja, uspjeha i neuspjeha. Brojna istraživanja su pokazala da negativan stav direktno utječe na zdravlje pojedinca, njegovu sreću i kvalitetu života.

Sumnja u samoga sebe

Sumnjanjem u samoga sebe šaljemo si poruke kojima potkopavamo svoje samopouzdanje, djelovanje i potencijal. Na taj način ultimativno sabotiramo svoj uspjeh. Sami sebi trebate biti najbolji prijatelj. Biste li osobu koja vam neprestano govori da niste dovoljno pametni ili sposobni smatrali najboljim prijateljem? Sigurno ne. Upravo zbog toga trebate prestati biti neprijatelj samome sebi i prestati razmišljati na taj način.

Negativne pretpostavke

Negativne pretpostavke često donosimo u situacijama i interakcijama tijekom kojih nismo sigurni što se točno događa. Znanstvenici taj način razmišljanja obično smatraju kao gledanje na čašu napola praznu. Naravno da postoje situacije u kojima nema ništa pozitivno, tu ne možete napraviti apsolutno ništa. No, u situacijama kada niste sigurni što trebate misliti, nemojte odmah pretpostavljati ono najgore.

Negativne usporedbe s drugima

Ovo je jedan od najlakših i najčešćih koji garantiraju da ćete se osjećati loše. Izbjegavajte uspoređivanje s drugim ljudima. Možda ćete biti u iskušenju uspoređivati se s onima koje smatrate uspješnijima, atraktivnijima, bogatijima ili zanimljivijima. Kada to radite, osjećat ćete ljubomoru i manjak samopouzdanja. Povećat će se razina stresa i anksioznosti, i rizik od nastanka depresije i donošenja loših odluka.

Negativno gledanje na prošlost

Od prošlosti trebamo učiti, ali ne ostati u njoj. Ponekad životne okolnosti mogu spriječiti pojedinca da se fokusira na budućnost. Ono što se dogodilo ne možete promijeniti i probajte u tome pronaći priliku za napredovanje. Ništa nije vrjednije od današnjeg dana. Nemojte žaliti za prošlošću, donosite bolje odluke danas i bit ćete dobro.

Potreba za okrivljavanjem drugih ljudi

Okrivljavanje dugih ljudi za vlastite negativne aspekte u životu vam ne donosi ništa. Neke osobe okrivljuju svoje roditelje, negativne prošle veze, društvene i ekonomske neprilike, probleme sa zdravljem i brojne druge okolnosti koje su svakidašnje i s kojima se svaka osoba prije ili poslije susretne. Iako jest istina da neke osobe imaju utjecaj na vaš život, to ne znači da su one odgovorne za negativnosti u vašem životu. Ne možete biti žrtva onda kada to niste. Čak i ako jeste, trebate dati sve od sebe da prestanete.

Ne možete oprostiti sami sebi

Greške su sastavni dio života. Kada razmislite o prošlosti, sigurno ćete se prisjetiti niza grešaka koje ste počinili. To su možda odluke za kojima ste dugo žalili. To su možda loše prosudbe za koje niste vjerovali da ste ih mogli donijeti. Ako ne možete sami sebi oprostiti zbog nekih pogrešaka, nikada nećete biti u stanju krenuti dalje. Oprostite sami sebi jer svi čine greške i greške nisu trajni odraz vaše osobnosti niti određuju vas kao osobu. Oni su izolirani trenuci u životu. Da, pogriješili ste, ali vas to ne čini lošom osobom.

Strah od neuspjeha

Strah od neuspjeha je često povezan s perfekcionizmom. Možda mislite da niste dovoljno dobri za nešto i na taj način stavljate pritisak na sebe koji vam otežava postizanje uspjeha. Postavljanje visokog standarda vas može potaknuti da uspijete, ali su brojna istraživanja pokazala da visoki standardi mogu uzrokovati i nastanak straha od neuspjeha. Važno je kroz život ići polako, a prema cilju smisleno i logičnim koracima. Možete žuditi za time da budete savršeni, ali to jednostavno nije moguće pa se s time i pomirite.