Očekujte pozitivno

U uvodnom poglavlju spomenut je fenomen proročanstva koje se samo ispunjava. Taj se fenomen naziva još i Pigmalionov efekt. Prema grčkoj mitologiji Pigmalion je bio kipar koji se zaljubio u kip lijepe žene koji je sam napravio. Uz pomoć božice Afrodite, ali i njegove snažne želje, kip je oživio. Bit proročanstva koje se samo ispunjava je, dakle, u tome da očekivanja i vjerovanja djeluju na naše ponašanje tako da ono dovede do ispunjenja tih očekivanja i vjerovanja. Istinitost Pigmalionova efekta demonstrirana je u velikom broju eksperimenata.

Robert Rosenthal i Lenore Jacobson objavili su 1968. godine rezultate vrlo zanimljiva istraživanja. Učenici od prvoga do šestoga razreda osnovne škole podvrgnuti su testu inteligencije i testu sposobnosti čitanja. Nakon toga njihovim je učiteljima rečeno da su pojedini učenici izrazito nadareni dok su drugi po svojim intelektualnim sposobnostima prosječni. Međutim, informacije nisu bile istinite, a to nastavnici naravno nisu znali. Učenici za koje je rečeno da su nadareni nisu se po svojoj inteligenciji razlikovali od ostalih.

Na kraju školske godine učenici su ponovo testirani istim testovima. Oni za koje su učitelji mislili da su nadareni (iako to zapravo nisu bili) pokazali su značajno veći porast i u IQ (kvocijentu inteligencije) i u sposobnosti čitanja. Učitelji su više očekivali od tih učenika pa su im stoga davali teže zadatke, više povratnih informacija, a i češće su ih pohvaljivali. Ostali učenici nisu toliko napredovali jer to učitelji nisu od njih niti očekivali.

Dakle, naša očekivanja o ponašanju drugih ljudi mogu u velikoj mjeri modificirati to ponašanje. Očekujemo li od ljudi što negativno, to ćemo i dobiti. Ako, pak, očekujemo pozitivno povećava se vjerojatnost da će se pozitivno i dogoditi.

U novije vrijeme spoznaje iz ovih istraživanja primjenjuju se i na području menedžmenta. Pokazalo se da visoka očekivanja instruktora i menedžera prema zaposlenima mogu dovesti do boljih rezultata i povećanja produktivnosti. D. Eden11 predložio je model koji to objašnjava. Prema tom modelu visoka očekivanja menedžera dovode do boljeg rukovođenja (1). Posljedica toga je da i zaposleni puno očekuju od sebe samih (2) što ih motivira da ulažu više truda na svom poslu (3). To dovodi do poboljšanja učinka (4) koji onda još više povećava  očekivanja managera (5). Poboljšani učinak dovodi i do povećanih očekivanja zaposlenih od samih sebe (6).

Očito je da naša očekivanja u velikoj mjeri utječu na ponašanje i učinak drugih ljudi. Stoga je bitno da oko sebe stvorimo klimu pozitivnih očekivanja. Da bi se to postiglo mogu pomoći sljedeća uputstva:

• a)  Prihvatite činjenicu da svaka osoba može poboljšati svoj učinak
• b)  Imajte povjerenja u svoje ljude
• c)  Postavite visoke kriterije
• d)  Pohvalite i nagradite ljude za dobro obavljen posao
• e)  Kad god je potrebno dajte im konstruktivne povratne informacije o tome kako su obavili posao
• f)   Pomozite im u napredovanju
• g)  Predstavite nove zaposlene kao sposobne ljude
• h)  Postanite svjesni svojih vlastitih predrasuda kojima možete
   obeshrabriti zaposlene

Ove upute vrijede ne samo na poslu nego i u ostalim životnim situacijama. Osobito je važno imati to na umu kada su u pitanju djeca. Ona su posebno osjetljiva na očekivanja svojih roditelja i žele im ugoditi. Ako je riječ o pozitivnim očekivanjima dijete će se truditi da ih ispuni. Na žalost, isto će se dogoditi i ako su očekivanja negativna. Svoja negativna očekivanja roditelji iskazuju na različite načine. Rijetki su oni koji to rade direktno, no ima mnogo indirektnih načina na koje pokazujemo svoja negativna očekivanja.

Jedan od načina je i pretjerana zaštita djeteta. Neki roditelji sve rade umjesto djeteta, ne izlažu ga nikakvim naporima, ne daju mu zadatke - drugim riječima očekuju od njega vrlo malo. Iako to roditelji rade u najboljoj namjeri, rezultat je obično loš. Dijete će to vrlo brzo zapaziti i odustati od pokušaja da nešto uradi.

Drugi, vrlo čest način, pretjerano je kritiziranje djeteta. Ako je u roditeljevu ponašanju previše zamjerki, a premalo pohvala, to je također indirektna poruka djetetu. Dijete će zaključiti da roditelji o njemu misle loše i niti ne očekuju da ono učini nešto dobro. Očekuju li roditelji loše, dijete neće biti motivirano da im pokazuje suprotno. 

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi: