Ove bolesti pogoršavaju depresiju!

Ove bolesti pogoršavaju depresiju!

Ove bolesti pogoršavaju depresiju!
  • Objavljeno: Nedjelja, 20.11.2016.
  • Broj pregleda: 1.689
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Kategorija: Psihologija

Obratite pozornost na ove statističke podatke:

  • Gotovo 50% pacijenata koji boluju od astme ima simptome depresije.
  • Najmanje 40% osoba s Parkinsonovom bolešću imaju simptome depresije i anksioznosti.
  • 45% do 65% ljudi koji su imali srčani udar bori se s depresijom.
  • Ljudi s multiplom sklerozom imaju 40% do 60% veće šanse za obolijevanje od depresije.
  • Gotovo 30% pacijenata s moždanim udarom s vremenom razvije depresiju.

Parkinsonova bolest

Istraživanja pokazuju da je depresija najvažniji čimbenik koji utječe na zdravstveno stanje ljudi s Parkinsonovom bolešću. Osim depresije, oboljele osobe pogađaju i promjene raspoloženja i anksioznost, što uvelike utječe na njihovu kvalitetu života.

Srčani bolesnici

Depresija je tri puta češća kod ljudi nakon srčanog udara a liječnici upozoravaju da to nije dobro za zdravlje srca zbog prateće emocionalne patnje. Srčani bolesnici koji pokazuju simptome depresije, češće se suočavaju s problemima i komplikacijama. Depresija i anksioznost utječu na ritam kucanja srca, povećavaju krvni tlak, povisuju inzulin i razinu kolesterola, te povećavaju stres.

Provjerite koji iznenađujući znakovi upućuju na depresiju!

Moždani udar

Gotovo 30% pacijenata s moždanim udarom razvije simptome depresije. Moždani udar uzrokuje fizičko oštećenje mozga što utječe na moždane stanice koje prate raspoloženje i mentalne funkcije. Iako depresija može utjecati na oporavak funkcija i kvalitetu života nakon moždanog udara, često se zanemaruje.

Demencija

Do 40% ljudi s Alzheimerovom bolešću boluje od depresije. Istraživanja pokazuju da osobe oboljele od ove bolesti često obole od depresije prije nego se pojave poteškoće u pamćenju i razmišljanju. Neka istraživanja pokazuju da depresivne osobe starije od 50 godina imaju dvostruko veći rizik za razvoj demencije i 65% veću vjerojatnost za razvoj Alzheimerove bolesti.

Hipertenzija

Visoki krvni tlak može utjecati na depresiju no, veća je vjerojatnost da depresija utječe na visok krvni tlak. Stres koji se nakuplja tijekom depresivne faze podiže krvni tlak. Akutni stres i teška depresija mogu podići tlak do te mjere da ošteti krvne žile.

Dijabetes

Istraživanja pokazuju da dijabetičari velike šanse za razvoj depresije a depresivne osobe mogu razviti dijabetes tipa 2. Stoga možemo reći da su ta dva stanja međusobno povezana i direktno utječu jedan na drugi.

Manjak ovog minerala uzrokuje anksioznost, depresiju i bolove u mišićima!

Rak

Učestalost poremećaja raspoloženja kod osoba oboljelih od raka može varirati ovisno o vrsti karcinoma i njegovoj kliničkoj fazi. Istraživanja pokazuju da se 47% do 53% osoba kojima je dijagnosticiran rak bori s poremećajima prilagodbe, teškom depresijom ili anksioznim poremećajem.

Multipla skleroza

Depresija je najčešća psihijatrijska dijagnoza kod osoba oboljelih od multiple skleroze. Oboljele osobe imaju 40% do 60% veću šansu za razvoj depresije, a ona može biti uzrokovana promjenama koje se pojavljuju u imunološkom i neuroendokrinom sustavu.

Astma

Gotovo 50% ljudi s astmom, ima značajne simptome depresije. Stres koji je uključen u svakodnevicu oboljelih pridonosi dijagnozi. Astma je također povezana s anksioznošću.

Artritis

Istraživanja pokazuju da osobe oboljele od artritisa, imaju simptome anksioznosti ili depresije. Oboljele osobe također imaju rizik od nastanka poremećaja raspoloženja.

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Dijabetes i prehrana

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Najnovije

Najčitanije