Suosjećanje je kvaliteta koja je bitna za stvaranje i održavanje snažnih odnosa. Da bi suosjećanje bilo učinkovito, moramo otkriti hoće li naši postupci biti od stvarne pomoći ili možda zapravo podržavaju nezdravu situaciju. Iako neki suosjećanje poistovjećuju s empatijom, psihologinja Mia Flander nam objašnjava razliku između ova dva pojma. Radi li se o osobini s kojom se ljudi rode ili je suosjećanje utemeljeno na iskustvu te daje primjere „mudrog suosjećanja“.

Suosjećanje i empatija nisu isto

„Empatijom pokušavamo razumjeti drugu osobu, njeno emotivno stanje i kako je do njega došlo. Ona također podrazumijeva zadržavanje dijela sebe i ne stapanje s drugom osobom i njenim osjećajem potpuno jer u tom slučaju ne možemo pomoći drugoj osobi, već se može dogoditi da potpunim stapanjem s emocijom druge osobe pojačamo osjećaj te osobe, a bez ikakvog konkretnog rješenja“,objašnjava psihologinja.

Zadržavanjem dijela sebe već u startu imamo veće emotivne i racionalne kapacitete od osobe koja s nama dijeli problem, a psihologija objašnjava da tako možemo razumjeti i dati neka racionalnija rješenja koja osoba u vlastitom emotivnom stanju ne može trenutno percipirati.

Osjećaj uvijek traži osjećaj, a ne direktno rješenje situacije

Prema njoj primjer prave empatije izgleda ovako: ''Vidim da ti je teško i čujem da ti glas drhti dok mi pričaš o tom problemu. Što trebaš od mene u ovom trenutku?'' ili ''Razumijem da je situacija u kojoj se nalaziš teška, tu sam s tobom i podržat ću te kako god znam i mogu.'' Kao najgoru stvar, koju često dobronamjerno radimo, navodi primjer kada osobi objašnjavamo da ima gorih stvari i savjetujemo da nađe nešto pozitivno u teškoj situaciji. „To nije odgovor na emociju, to je odgovor na racionalno pitanje koje nam u biti nikad nije niti bilo postavljeno“, kaže sugovornica.

3 dijela mozga koji upravljaju emocijama - koristite li pravi u pravom trenutku?

Za razliku od toga, suosjećanje opisuje kao naš vlastiti emotivni odgovor na empatiju koju smo osjetili kada nam netko npr. priča svoj problem. "Znači suosjećanje je u biti ono što kažete i napravite nakon što ste pokušali razumjeti drugu osobu. Zapamtite da osjećaj uvijek traži osjećaj kao odgovor, a ne direktno rješenje situacije“, objašnjava.

Radi li se osobini s kojom se ljudi rode ili je suosjećanje utemeljeno na iskustvima?

„Dok smo djeca učimo se empatiji i suosjećanju na razne načine, jer je dječja ''egocentričnost'' već vrlo poznat pojam svima i sad znamo da djeca mogu suosjećati i empatizirati do određene mjere, ali tek kad nam se oblikuje mozak do kraja (oko 24. god života) možemo osjećati empatiju u pravom smislu riječi“, kaže stručnjakinja i dodaje da su u obiteljima kojim nedostaje empatije djeca često kažnjena i natjerana da se ispričaju drugoj osobi i kad ne žele i kad ne osjećaju krivicu, pa ih u biti sasvim krivo učimo sramu umjesto suosjećanju. Pa tako, kaže ona, i da se rodi dijete s visokom razinom empatije, ono nema niti priliku tu empatiju osjetiti niti naučiti reagirati na nju jer mu nedostaje adekvatan model.

Razlika između slijepog i mudrog suosjećanja

Kao primjer slijepog suosjećanja psihologinja navodi pružanje podrške prijatelju koji namjerava dati otkaz, a za kojeg znamo da je samohrani roditelj bez ušteđevine i s minusom na računu. Drugi primjer je podrška prijatelju/ici da ostane s partnerom koji vrši neki oblik emocionalnog ili fizičkog nasilja jer ''razumijemo da joj/mu je teško ostaviti osobu koju voli''. Mudro suosjećanje u tim situacijama bi zvučalo : ''čujem da ti je teško na poslu i da ne vidiš izlaz iz ove situacije. Tu sam za tebe uvijek kad me zatrebaš. Smatram kako bi trebala uzeti sve faktore u obzir prije nego doneseš konačnu odluku da daš otkaz'' ili ''tvoja ljubav prema partneru/ici je nedvojbena, ali iznova svjedočim tvojoj tuzi i nemoći. Jesi li uzela u obzir i svoje emocije i kapacitete da se ovo i u budućnosti nastavi događati?“

Greške koje smetaju u pokazivanju suosjećanja prema prijateljima

Pročitajte i nekoliko primjera slijepog suosjećanja koje su za portal WellandGood naveli stručnjaci, a koji također slijepo suosjećanje opisuju kroz primjere situacija u kojima stvari guramo „pod tepih“, te njihove prijedloge „mudrog suosjećanja“.

1. Ne vodite teške razgovore

Bez obzira na to što je izvorno uzrokovalo zabrinutost za dobrobit vašeg prijatelja, možda se nećete osjećati ugodno razgovarati o tome jer ne znate što biste mu rekli ili ne mislite da je primjereno da komentirate određenu situaciju. Iako je sve to razumljivo, šutnja nekada nije od pomoći. Američka terapeutkinja Leanna Stockard smatra da je razgovor o vašim zabrinutostima i preuzimanje rizika dobivanja negativnog odgovora bolji izbor od šutnje. „Primijetio sam da se ovo događa i zabrinut sam za tebe. Je li sve u redu? Kako mogu pomoći?", navodi terapeutkinja kao primjer onoga što biste mogli reći.

2. Prekidanje razgovora ili izgovaranje nečeg nepromišljenog

Možda prijatelju nećete zamjeriti neke stvari koje vas smetaju u razgovoru, poput prekidanja dok govorite ili izgovaranja nečeg nepromišljenog. Slušat ćete što priča i ne prekidati ga, ali najbolji način je da „mudro suosjećate“ i zauzmete se za sebe. Iako vaš prijatelj možda ima najbolje namjere, zapitajte se što bi dugoročno pomoglo u rješavanju ovog problema, rekla je za WellandGood terapeutkinja Willow Goldfarb te savjetuje da ukažete na problem prekidanja razgovora kako bi se razgovor mogao nastaviti.

3. Pružanje podrške – bez obzira na sve

"Volimo svoje prijatelje i želimo biti uz njih", kaže Stockard ali navodi da je ponekad osporavanje njihovih odluka, za razliku od podrške svemu što rade, najbolji način da im pokažete suosjećanje. Iskreno im recite da se ne slažete s njihovom odlukom i objasnite kako bi to moglo povrijediti njih i druge ljude, kaže Stockard. „Možda im se u početku neće svidjeti ono što imate za reći, ali pružajući im mudro suosjećanje možda će shvatiti posljedice svojih odluka i početi razmišljati o tome kako njihove odluke utječu na druge", zaključuje terapeutkinja.

Vezani sadržaj:

• Što je prijateljstvo?
• 7 negativnih posljedica potisnutih emocija
• Razvod, problemi na poslu i u obitelji... U Facebook grupi 'O mentalnom zdravlju uz kavu' dobit ćete savjet stručnjaka