Angina pectoris

Angina pectoris

Angina pectoris
  • Objavljeno: Utorak, 08.07.2008.
  • Broj pregleda: 1.189
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Uzroci, učestalost i faktori rizika

Bolest koronarne arterije je najčešći uzrok nestabilne angine. Spazam koronarne arterije uzrokuje anginu u manje od 10% slučajeva.

Suženje koronarnih arterija može biti dovoljno teško da uzrokuje stabilnu anginu u slučaju napora ili stresa, ili može biti takvo da uopće ne uzrokuje nikakve simptome.

Kod nestabilne angine, bol u grudima može se javiti i u stanju mirovanja ili može doći do povećanja težine, učestalosti ili trajanja boli i pri nižim razinama aktivnosti. Infarkt miokarda može biti u anamnezi.

Diabetes mellitus, hipertenzija, miksedem, bolest perifernih krvnih žila, kardiomiopatija i ateroskleroza mogu dovesti do angine pectoris. Bolest je češća u muškaraca. Faktore rizika čine: pušenje, visoke vrijednosti kolesterola u krvi, visoki krvni tlak, šećerna bolest (dijabetes), pojava koronarne bolesti srca u obitelji, nedovoljna tjelesna aktivnost, te povećana tjelesna težina (30% veća od idealne).

Povremeno, iznenadni stres može ubrzati angiozni napad. Nestabilna angina javlja se u otprilike 6 od 10000 ljudi.

Najnovije

Najčitanije