Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) smatra se "tihom epidemijom 21. stoljeća" i najbrže je rastuća bolest probavnog sustava, a nastaje kao posljedica modernog načina života. Svjetski dan nealkoholne masne bolesti jetre obilježava se svake godine drugog četvrtka u lipnju (ove godine 9. lipnja), a tim povodom smo razgovarali s mr. sc. Tatjanom Reić, dr. med. vet., predsjednicom Hrvatskog društva za bolesti jetre Hepatos i Saveza oboljelih od hepatitisa Republike Hrvatske, članicom Nacionalnog odbora za borbu protiv virusnih hepatitisa, bivšom dugogodišnjom predsjednicom i članicom upravnog odbora European Liver Patients' Association - ELPA-e i te suosnivačicom i prvom Predsjedavajućom međunarodnom ACHIEVE koalicijom (Associations Collaborating on Hepatitis to Immunize and Eliminate the Viruses in Europe). Naša sugovornica nam je objasnila koje su najčešće bolesti jetre, koji su simptomi, uzroci, kako izgleda dijagnoza te liječenje, ali i s kojim izazovima se suočavaju pacijenti oboljeli od bolesti jetre u Hrvatskoj.

Čimbenici rizika bolesti jetre

"Jetra je najveći unutarnji te, po pitanju metabolizma, najsloženiji organ kojem je funkcija prerada gotovo svake tvari koju unosimo u organizam. Bolesti jetre su, prema posljednjim podacima Lancet-EASL Liver Commission, drugi vodeći uzrok izgubljenih godina radnog vijeka u Europi, a mogu biti posljedica različitih čimbenika, kao što su infekcije, lijekovi, toksini te autoimune bolesti, no mogu nastati i kao posljedica operativnih zahvata", rekla nam je mr. sc. Tatjana Reić te objasnila da su prekomjerna upotreba alkohola, pojava sjedilačkog načina života i porast nezdrave prehrane čimbenici bolesti jetre koje preplavljuju dijelove Europe.

Simptomi bolesti jetre

Pacijenti s bolestima jetre često nemaju vidljive znakove i simptome bolesti sve do uznapredovanog stadija te se nameće potreba što učestalijeg pregleda i testiranja.

Ako se pojave znakovi i simptomi bolesti jetre, oni mogu uključivati:

• Žutilo (žutica) kože i očiju
• Bol u trbuhu i oteklina
• Otekline u nogama i gležnjevima
• Svrab kože
• Tamna boja urina
• Blijeda boja stolice
• Kronični umor
• Mučnina ili povraćanje
• Gubitak apetita
• Sklonost lakom stvaranju modrica

Prepoznajte simptome bolesne jetre!

Rak jetre

Rak jetre je 6. najčešća vrsta raka na svijetu i 4. vodeći uzrok smrti povezane s rakom, a prema podacima WHO Globocan iz 2020 u Hrvatskoj je zabilježeno 581 novi slučaj te 529 smrti od raka jetre.

Glavni uzroci raka jetre su ciroza i bolesti koje dovode do ciroze kao što su virusni hepatitis B i C te masna jetra.

Hepatocelularni karcinom (HCC) predstavlja gotovo 90% svih slučajeva primarnog raka jetre, a 50% oboljelih od uznapredovanog hepatocelularnog karcinoma (HCC) neće živjeti dulje od jedne godine. Oboljeli od hepatocelularnog karcinoma često nemaju znakove bolesti sve do uznapredovanog stadija kada nije moguća primjena metoda koje bi rezultirale izlječenjem već preostaje samo palijativna skrb i liječenje te se nameće potreba što ranijeg dijagnosticiranja bolesti.

Kako se većina uzroka ciroze i raka jetre može prevenirati ili liječiti (ako su mjere za prevenciju i rano otkrivanje pravilno postavljene i provedene), nužno je raditi na upoznavanju stanovništva s čimbenicima rizika, promicati zdrav način života i identificirati bolesnike pod rizikom koji moraju ući u sustav praćenja radi ranog otkrivanja bolesti jetre a posebice raka jetre. Postizanje navedenog spasilo bi svake godine živote gotovo 300.000 osoba diljem Europe.

Hepatitis

Virusni hepatitis je akutna ili kronična zarazna upalna bolest jetre uzrokovana virusima hepatitisa A, B, C, D i E. Ovaj važan javnozdravstveni problem u europskoj regiji svake godine oduzima živote 168 500 osoba. Većina tih smrtnih slučajeva uzrokovana je neliječenjem kroničnih hepatitisa, što može rezultirati cirozom i rakom jetre.

• Hepatitis A: infektologinja objašnjava kako se prenosi, koji su uzroci i kako spriječiti zarazu

Dok se smrtnost uzrokovana HIV, tuberkulozom i malarijom u svijetu smanjuje, smrtnost od virusnih hepatitisa se povećala za 22% od 2000. godine a valja naglasiti kako 85% potreba za transplantacijom jetre i 80% smrtnosti od karcinoma jetre uzrokovano je hepatitisima.

Kronični virusni hepatitis C danas se uspješno može izliječiti u visokom postotku (95-98%) terapijom novim lijekovima koji su dostupni i u Hrvatskoj - direktno djelujući antivirusni lijekovi (DAA), koji su od 2015. godine na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj od kroničnog hepatitisa B i C boluje oko 40.000 osoba. Hrvatska nije zemlja s velikom učestalošću hepatitisa B i C u općoj populaciji, no neke su skupine građana izložene većem riziku zaraze (osobe koje injektiraju droge, osobe koje često mijenjaju spolne partnere, osobe u penalnom sustavu,…). Ako se ne liječe Hepatitis B (HBV) i Hepatitis C (HCV) postupno mogu dovesti do ciroze i karcinoma jetre te preuranjene smrti. Oko 60% karcinoma jetara posljedica su nepravodobnog testiranja i liječenja virusnih hepatitisa B i C.

Bolest se uglavnom otkriva pri rutinskoj kontroli krvi ili u kasnijim stadijima bolesti. S obzirom na to da trenutno 90% ljudi koji žive s hepatitisom B i 80% koji žive s hepatitisom C nisu svjesni svog statusa, od kojih veliki broj spada u ranjive skupine, smanjenje stigme i bolje informiranje javnosti nužni su koraci kako bismo zaustavili epidemiju. Neki oblici bolesti jetre, poput hepatitisa B, mogu se spriječiti uz pomoć cjepiva. Ako je osoba izložena riziku od hepatitisa B, a nije im dijagnosticiran, cjepivo sprječava da ga dobijete.

mr. sc. Tatjana Reić, dr. med. vet.

Infekcija virusnim hepatitisom C danas se može izliječiti a virusnim hepatitisom B za sada se ne može izliječiti nego zaliječiti

"Hrvatska ima dobru medicinsku skrb za oboljele od virusnih hepatitisa. Liječenje infekcije HCV-om i HBV-om u Hrvatskoj je oduvijek pratilo suvremene trendove i smjernice, te je bolesnicima s infekcijom HCV-om i HBV-om dostupna sva suvremena terapija kao i u ostalim zemljama članicama EU", ističe mr. sc. Tatjana Reić te dodaje da su danas za liječenje infekcije HCV-om u primjeni najnoviji lijekovi - direktno djelujući antivirusni lijekovi (DAA), koji su od 2015. godine na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), i kojima je moguće hepatitis C uspješno izliječiti.

Postupak liječenja definiran je Smjernicama za liječenje infekcije HCV-om koje donosi Referentni centar za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa Ministarstva zdravstva RH pri Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, a koje su u skladu sa zaključcima konsenzus grupe za liječenje infekcije HCV-om i preporukama europskih smjernica za liječenje infekcije HCV-om (EASL) i Svjetske zdravstvene zajednice (SZO). "Danas se liječe bolesnici i u ranim stadijima kronične infekcije HCV-om, a vrijeme čekanja je približno jednako kao i u drugim europskim zdravstvenim sustavima", kaže.

Također, naša sugovornica objašnjava da su COVID-19 pandemija i strah od zaraze istom smanjile broj osoba koje su dolazile u bolnice i testiranja te sukladno tome i manji broj osoba koje su HZZO prijavljene za odobravanje terapije pa su svi zaostatci riješeni i novo dijagnosticirani pacijenti brzo započinju terapije.

Tatjana Reić naglašava da se infekcija HBV-om za sada ne može izliječiti, nego zaliječiti, jer postojeći antivirusni lijekovi uglavnom dovode do sprječavanja umnažanja virusa hepatitisa B.

"Velikim dijelom je to zato što je HBV vrlo kompleksan virus koji je različit od HCV-a. Jednom kad se započne liječenje antivirusnim lijekovima, ono je skoro uvijek doživotno. No, iako danas infekciju HBV-om ne možemo izliječiti, primjena lijekova može značajno smanjiti rizik pojave komplikacija bolesti", kaže te dodaje da za infekciju HBV-om postoji djelotvorno cjepivo. "Cijepljenje protiv hepatitisa B je dio rutinskog programa cijepljenja u dječjoj dobi, a također cijepljenje je omogućeno i svim osobama u riziku za stjecanje infekcije koje nisu cijepljene. Primjena cjepiva najviše je pridonijela smanjenju broja oboljelih od hepatitisa B", pojašnjava.

Uzroci bolesti jetre

Kako navodi Lancet-EASL Liver Commission jetra je prozor u zdravlje europskog stanovništva u 21. stoljeću, no trenutno 30% odrasle populacije pati od bolesti jetre, kaže mr. sc. Tatjana Reić te dodaje da prema podacima HZJZ hepatitisi, fibroza i ciroza jetre 9. su uzrok smrtnosti, a vrijedi spomenuti kako se nešto više od polovice svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj može pripisati čimbenicima rizika povezanima s ponašanjem, među kojima su prehrambeni čimbenici, pušenje, konzumacija alkohola i nedovoljna tjelesna aktivnost. Prisutnost tih čimbenika veća je od prosjeka EU-a, posebno kad je riječ o prehrambenim rizicima i duhanu.

Prekomjerna upotreba alkohola, pojava sjedilačkog načina života i porast nezdrave prehrane čimbenici su kombinacije bolesti jetre koje sve više preplavljuju dijelove Europe no bolest jetre može biti i nasljedna (genetska) ili uzrokovana raznim čimbenicima koji oštećuju jetru, kao što su virusi, kaže Tatjana Reić.

Prema posljednjem izvještaju o stanju zdravlja u RH, objavljenom u prosincu 2021., mnogo se može učiniti kako bismo ublažili promjenjive čimbenike rizika za zdravlje. Neke od preporučenih promjena uključuju smanjenje nezdrave prehrane, pušenja, konzumacije alkohola te povećanje tjelesne aktivnosti.

Četvrtina svih smrtnih slučajeva može se pripisati rizicima povezanima s prehranom (uključujući nedovoljnu konzumaciju voća i povrća te prekomjernu konzumaciju šećera i soli). Oko 7 % smrtnih slučajeva može se pripisati konzumaciji alkohola, a 3 % smrtnih slučajeva nedovoljnoj tjelesnoj aktivnosti. Europa ima globalno najveću razinu konzumacije alkohola, što zajedno s konzumacijom ultra-prerađene hrane i visokom prevalencijom pretilosti predstavlja glavne pokretače morbiditeta i smrtnosti povezanih s jetrom.

"Na žalost, u bolesnika s bolešću jetre klinički fokus orijentiran je prema cirozi i njenim komplikacijama, dok se rani probir i liječenje, koje jetri može dati vremena da se izliječi, često zanemaruju. Usprkos sve većim brojevima oboljelih stigma još uvijek bolesti jetre izjednačava s društveno neprihvatljivim i visoko rizičnim radnjama te je razlog zbog kojeg se mnogi pravodobno ne jave liječniku", naglašava Tatjana Reić.

Prevencija bolesti jetre i dijagnoza

Naša sugovornica objašnjava da je diljem Europe sve veće breme bolesti dovelo do većeg uključivanja pacijenata u rad na informiranju javnosti i stručnih dionika o problemima s kojima se pacijenti s bolestima jetre, pogotovo ranjive skupine, suočavaju kako bi došlo do smanjenja stigme te edukacije dionika za pružanje oportunističkih programa ranog otkrivanja bolesti jetre.

Prevencija bolesti jetre uključuje:

• Zdrav načina života
• Održavanje zdrave tjelesne težine
• Zdrava prehrana
• Redovito vježbanje
• Izbjegavanje alkohola
• Konzumiranje samo od liječnika pripisanih lijekova uz pažljivo praćenje preporuka za doziranje
• Redovite preglede na bolesti jetre:

Krvni test koji uključuje jetrene probe kako bi se ispitala funkcija jetre, a ovaj test možete obaviti kao dio rutinskog tjelesnog pregleda ili prilikom provjere i njege vezane za druge bolesti, kaže Tatjana Reić.

Preglede jetre ultrazvukom i/ili transientnom elastografijom (Fibroscan) ako su vam prije utvrđeni problemi u radu jetre.

Redovito testiranje na viruse hepatitisa za rizične skupine

• Optimiziranje skrbi za stanja koja mogu dovesti do bolesti jetre

Ako imate bolest jetre ili druga zdravstvena stanja, važno je slijediti upute za njegu i redovito pratiti stanje u suradnji sa svojim medicinskim osobljem kad god vam zatreba pomoć. To pomaže optimizirati vašu njegu i smanjuje rizik od kronične bolesti jetre (ciroze).

• Sprječavanje čimbenika rizika od bolesti jetre

Osobe s ili u opasnosti od razvoja bolesti jetre često spadaju u visoko stigmatizirane skupine (pretile pojedince, osobe s poremećajima konzumiranja alkohola, osobe koje konzumiraju droge, zatvorenike, imigrante i muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima).

Opasna stigma bolesnika u zdravstvenim ustanovama

"Stigmatizirajući stavovi prema osobama s bolestima jetre se često javljaju u općoj populaciji, kao što su raširene pretpostavke da su ove bolesti samoinducirane, zajedno s implicitnim povezivanjem rizičnih alkoholom povezanih ponašanja s mnogima bolesti jetre. Provođenjem neformalne ankete među 1078 odraslih osoba s autoimunom bolesti jetre diljem Europe, otprilike 40% redovito se suočilo s pretpostavkama da je njihova bolest jetre povezana s nezdravom konzumacijom alkohola", kaže Tatjana Reić i ističe da je posebno opasna stigma koja se manifestira kod zdravstvenog osoblja u zdravstvenim ustanovama, a uključuje uskraćivanje skrbi, pružanje nekvalitetne skrbi, te fizičko i verbalno zlostavljanje, ali i namjerno ostavljanje nekih pacijenata da čekaju duže ili prebacivanje pacijenata na manje iskusne kolege.

"Žene s bolestima jetre također često javljaju slučajeve stigme u javnosti pogotovo vezane s pretilošću gdje žene češće prijavljuju iskustva stigme i diskriminacije od muškaraca. Ova iskustva stigme i diskriminacije prepoznata su da među ženama s pretilošću povećavaju samostigmu i rezultiraju smanjenim pristupom i kvalitetom zdravstvene zaštite. Djeca i adolescenti s pretilošću posebno su osjetljivi na višestruke izvore stigme, posebice u zdravstvu, školama i tradicionalnim ili društvenim medijima", kaže naša sugovornica.

Nalazi anketa provedenih u raznim europskim državama ukazuju na veliki teret kojima bolesti jetre utječu na svakodnevni život pacijenata, uključujući njihovo raspoloženje, njihovu razinu energije, njihovu sposobnost rada i vježbanja, njihove odnose s obitelji i prijateljima te njihovu ukupnu kvalitetu života.

Stigma ima veliki utjecaj na bolesti jetre u Europi pa tako i u Hrvatskoj, što dovodi do diskriminacije, smanjenja zdravstvene skrbi i smanjenja alokacije resursa, što sve rezultira lošim kliničkim ishodima. Pacijenti se zbog stigme te nedostatka informacija pravodobno ne jave liječniku te dijagnoza često kasni, a primarna, sekundarna prevencija i rano otkrivanje definiraju sudbinu bolesnika.

"Valja napomenuti kako su HCC pacijenti, u usporedbi s drugim karcinomima, zbog stigme te nedostatka informacija koje bi ih pripremile za put koje je pred njima HCC često doživjeli kao izolaciju te je veliki broj pacijenata s vremenom odlučio prekinuti liječenje, odgoditi ga u nadi da će se situacija poboljšati ili su požalili što su započeli liječenje", objašnjava Tatjana Reić te dodaje kako je prof. Ivica Grgurević, pročelnik Zavoda za gastroenterologiju, hepatologiju i kliničku prehranu, KB Dubrava tijekom predstavljanja smjernica za praćenje NAFLD-a (NAFLD je eng. skraćenica za nealkoholnu masnu bolest jetre), te uloge novih, jednostavnih algoritama za trijažu i praćenje bolesnika s NAFLD-om naglasio je “Ključ je prvo da postanemo svjesni, ako govorimo o bolestima jetre a u ovom slučaju bolesti nealkoholne masne bolesti jetre, da je riječ o jednoj bolesti koja je vrlo prevalentna i da moramo biti svjesni kako svaka 4 osoba koja hoda Republikom Hrvatskom ali i svijetom ima NAFLD. I moramo…na temelju određenih jednostavnih parametara prepoznati te pacijente, trijažirati ih na razini obiteljske medicine i tu smo već onda napravili puno… “

Mogućnosti liječenja raka jetre značajno su poboljšane u posljednjim godinama, stoga je rana dijagnoza kritičan korak za smanjenje smrtnosti od raka jetre, kao i osvještavanje javnosti o važnosti prevencije te ranog liječenja raka jetre.

Operacija transplantacija jetre - problematika u Hrvatskoj

Transplantacija ili presađivanje jetre je po učestalosti drugi najčešći oblik transplantacije solidnih organa te se provodi kada su prisutni znakovi zatajenje jetrene funkcije i iscrpljene sve ostale mogućnosti liječenja.

Tehnički riječ je o najsloženijem kirurškom postupku transplantacije organa i ujedno jedina metoda izlječenja terminalne bolesti jetre budući da ne postoji umjetna, mehanička zamjena za funkcionirajuću jetru (kao što je npr. dijaliza zamjena za održavanje funkcije bubrega). Prva uspješna transplantacija jetre u Republici Hrvatskoj obavljena je 1990. godine u KBC Zagreb (Rebro). Danas se u svijetu godišnje učini oko 10.000 transplantacija jetre i postiže jednogodišnje preživljenje u više od 85-90 % bolesnika, a petogodišnje u 70-75%.

Hrvatska je, i u ovim COVID-19 vremenima, kao i prijašnjih godina, u samom svjetskom vrhu u ovom segmentu medicine, od darivanja organa na milijun stanovnika do broja transplantacija što je rezultat visoke razvijenosti svijesti o važnosti doniranja organa i vrsnosti transplantacijskih timova. U Hrvatskoj se transplantira 350 do 400 organa godišnje, što je vrlo visoki prosjek i po nizu pokazatelja smo statistički na prvim mjestima ne samo u Europi, nego i svijetu.

Na prvom smo mjestu u svijetu i po transplantacijama jetre, kojih se izvede 115-120 godišnje, a to konkretno znači da naši pacijenti imaju najveću dostupnost toj vrsti transplantacije, koja je, ako gledamo pojedinačne organe, najkompleksnija. Po broju transplantacija jetre Centar KB Merkur je najveći centar po volumenu u Eurotransplantu, a valja naglasiti kako se u Hrvatskoj, od svih članica Eurotransplanta, najmanje čeka na transplantaciju nekog organa.

Nealkoholna bolest jetre u porastu, u UK među ljudima mlađe i srednje dobi - kako smanjiti rizik

Najbrže rastuća bolest probavnog sustava je nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) koja nastaje kao posljedica ‘modernog načina života’. Podaci iz statistika pokazuju kako ova kronična bolest jetre u zapadnom svijetu pogađa 34% opće populacije, 55% osoba s dijabetesom tipa 2 te 75% pretilih ljudi, a sve učestalije pogađa i Hrvate. Procjenjuje se da trećina današnjeg stanovništva pati od bolesti masne jetre koja se javlja kao rezultat 'modernog načina života' u osoba koje ne konzumiraju alkohol.

Prema podacima objavljenim u “State of Health in the EU - Hrvatska: Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite 2021“ stope pretilosti u RH više su od prosjeka EU i nastavljaju rasti, posebno među djecom. Više od petine (22 %) svih smrtnih slučajeva može se pripisati prehrambenim rizicima (uključujući nedovoljnu konzumaciju voća i povrća te prekomjeran unos šećera i soli), a taj udio znatno je veći od prosjeka EU-a od 17 %.

U Hrvatskoj je 2019. gotovo svaka četvrta odrasla osoba (23 %) bila pretila, što je više od prosjeka EU-a, koji iznosi 16 %. Pretilost je sve veći problem i u djece i adolescenata. Stope prekomjerne težine i pretilosti među petnaestogodišnjacima 2018. su dosegnule 18 %, što je usporedivo s prosjekom EU-a. Prehrambene navike u Hrvatskoj mogu se poboljšati na brojne načine, poput smanjenja unosa soli i masnoće (posebno trans masti) te povećanjem unosa voća i povrća. Oko 40 % odraslih i više od 70 % adolescenata 2019. nije konzumiralo nijedan komad voća dnevno, a vrlo je niska i stopa konzumacije povrća te je oko 39 % odraslih i 77 % adolescenata izjavilo da ne konzumira povrće svaki dan.

Tijekom svog izlaganja u 2021. prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ, istaknula je kako nezdrava prehrana s visokim udjelom šećera i masti te debljina spadaju u jedne od glavnih uzročnika nealkoholne masne bolesti jetre i posljedično hepatocelularnog karcinoma: „Iako smo u Hrvatskoj uspjeli zaustaviti porast debljine kod žena, nažalost, kod muškaraca je došlo do porasta. Međutim, puno veći je problem debljine u mlađoj životnoj dobi... Zabrinjavajući je podatak i da smo u 2015. godini imali čak 35% djece s prekomjernom težinom, a izostankom tjelesne aktivnosti tijekom COVID krize, problem će se samo produbiti. U sklopu projekta Živjeti zdravo nastojimo educirati i poticati zdrave životne navike, uključujući tjelesnu aktivnost.“

Zbog dugotrajnih posljedica koje može prouzrokovati vrlo je važno ovaj problem pravovremeno prepoznati i liječiti.

Nažalost, ovaj najbrže rastući poremećaj jetre za koji se predviđa da će u budućnosti postati vodeći uzrok hepatocelularnog karcinoma (HCC-a) u Europi često se smatra životnim standardom i kao takav ignorira. Za sada nema podataka o tome koliko je hrvatskih građana zahvaćeno te koliko breme hrvatskom zdravstvu u budućnosti ova bolest može predstavljati.

Društvo Hepatos glasno o problemima virusnih hepatitisa i oboljelih od bolesti jetre

Hrvatsko društvo za bolesti jetre "Hepatos" neprofitna je organizacija osnovana 2000. godine kao prva organizacija u Hrvatskoj koja pruža pomoć oboljelima od hepatitisa i ostalih bolesti jetre, a svrha njezina djelovanja je spriječiti nastanak i širenje bolesti, smanjiti diskriminaciju te podići kvalitetu življenja oboljelih i njihovih obitelji slijedeći visoke standarde djelovanja. "Osnivači organizacije međusobno su se upoznali na Odjelu za zarazne bolesti KBC Split kao hepatitis pacijenti i odlučili se samoorganizirati. Naime, suočavanje s bolešću o čijem liječenju, u to vrijeme, su malo znali i obiteljski liječnici bio je zahtjevan pothvat za svakog oboljelog te je olakšavanje tog iskustva sebi i drugima bio i jedan od motiva osnivanja organizacije", kaže Tatjana Reić te objašnjava da svojim 22-godišnjim zalaganjem za prava pacijenata s bolestima jetre Društvo "Hepatos", sa sjedištem u Splitu, kroz informiranje, edukaciju, javno zagovaranje te stručnu savjetodavnu i psihološku potporu doprinosi društvenom razvoju u Republici Hrvatskoj i globalno.

"Kao predvodnik u pružanju pomoći i skrbi za pacijente s bolestima jetre Hepatos je uspješno izgradio reputaciju ozbiljne, posvećene, probitačne i stručne organizacije koja je predani zastupnik oboljelih i pouzdan partner suradničkim udrugama, liječnicima i donatorima, uključujući državne institucije. Svojim aktivnostima, koje uključuju i zagovaranje za interese pacijenata, neumorno doprinosi zaštiti i promicanju ljudskih prava, pružanju socijalnih usluga i unaprjeđenja kvalitete življenja u Hrvatskoj, ali i široj regiji što je prepoznato od strane društva i stručnih ustanova", kaže.

Djelovanjem Društva "Hepatos":

• prvi put u hrvatskoj javnosti pokrenuta je otvorena debata o kvaliteti skrbi za oboljele od hepatitisa, do tada izrazito zanemarene (marginalizirane) skupine građana/ki
• izmijenjene su zakonske smjernice za liječenje oboljelih čime se omogućila jednaka dostupnost lijekovima
• kao jedan od glavnih pokretača i predvodnika inicijative sudjelovali smo u izradi Nacionalnog akcijskog plana za prevenciju i kontrolu virusnih hepatitisa 2019.-2030., koji se trenutno nalazi pred usvajanjem od strane Vlade RH
• razina informiranosti javnosti o bolestima jetre je značajno povećana što je rezultiralo zdravstveno odgovornijim, preventivnim ponašanjem ali i većom senzibiliziranosti na probleme oboljelih, što vodi smanjenju stigmatizacije i diskriminacije oboljelih
• potakli smo i podržali nastanak, rad i programe više lokalnih organizacija u Hrvatskoj i diljem regije (BIH, Srbija, Makedonija, Slovenija) s ciljem doprinosa skrbi za oboljele
• organizirali smo stručne skupove s političkim ciljem zagovaranja od kojih je onaj u 2020. organiziran kao službeni događaj Hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske Unije. Tijekom skupa donesene su preporuke su podržali predstavnici Europske Komisije kao i stručnih tijela koji se bave bolestima jetre.
• više od 4000 osoba, pripadnika vulnerabilnih skupina su pružene usluge testiranja i ranog otkrivanja oboljenja kroz naše aktivnosti čime smo doprinijeli i prevenciji i kurativi oboljenja.

Kako se navodi u nezavisnoj vanjskoj evaluaciji, glavna pokretačica i predsjednica Hepatos-a, mr. sc. Tatjana Reić prepoznata je kao spiritus movens oboljelih te cijele hrvatske javnosti oko problema virusnih hepatitisa, a njezinim argumentiranim i odlučnim istupima glas pacijenata jasno se čuje u svim stručnim i političkim raspravama o ovom problemu. Predsjednica Hepatosa donedavno je, kroz dugi niz godina (2011-2019), obnašala funkcije predsjednice europske asocijacije pacijenata s bolestima jetre ELPA u Briselu kao i predsjedavala najvećom europskom koalicijom organizacija u borbi protiv virusnih hepatitisa okupljenih u ACHIVE (Associations Collaborating on Hepatitis to Immunize and Eliminate the Viruses in Europe).

Zahvaljujući višegodišnjem djelovanju i upornosti čime je nesumnjivo doprinijela promicanju zdravlja i poboljšanju kvalitete života, zahvaljujući njenoj posvećenosti poboljšanju zdravstvene skrbi i radu na promicanju inovacija u liječenju čime je na kreativan i proaktivan način pomaknula granice društveno odgovornog djelovanja u zajednici predsjednica Društva mr.sc. Tatjana Reić prepoznata je i kao jedna od 20-ak žena vizionarki i liderica u hrvatskom zdravstvu.

Uspjeh Društva Hepatos temelji se na uspješnom razvoju međusektorske suradnje u zajednici (s globalnim organizacijama, državnim institucijama, partnerstva s ključnim gospodarskim dionicima, zdravstvenim stručnjacima i pacijentskim organizacijama diljem Europe poput World Hepatitis Alliance – WHA, WHO Euro Regional Collaborating Committee on accelerated response to TB, HIV and viral hepatitis (RCC-THV) te World Patient Aliance - WPA što je omogućilo njihov primjetan doprinos razvoju i provedbi eliminacije virusnih hepatitisa u RH, promociji zdravstva, prevenciji bolesti jetre i smanjenju stigme i diskriminacije - ukratko poboljšanjem zdravlja u zajednici.