Česta pitanja o epilepsiji

Epilepsija je kronično (dugotrajno) zdravstveno stanje obilježeno učestalim epileptičkim napadajima. Epileptički napadaj se javlja zbog narušene funkcije mozga. Uzrokovan je abnormalnim ili pretjeranim izbijanjem električnih impulsa iz moždanih stanica. Epilepsija je jedan od najčešćih neuroloških poremećaja.

Postoje različite vrste napadaja, različite vrste epilepsije i različiti uzroci epilepsije. Na primjer, tumori mozga i moždani udar mogu uzrokovati napadaje te dovode do kronične epilepsije. Neki od uzroka se mogu dijagnosticirati i liječiti lijekovima, dok neki zahtijevaju operaciju.

Što uzrokuje epilepsiju?

Otprilike 65% ljudi koji pate od epilepsije nemaju očiti uzrok. Kod preostalih 35%, češći uzročnici uključuju moždani udar, urođene anomalije, tumore mozga, traume i infekcije.

Kako se epilepsija dijagnosticira?

Za dijagnosticiranje epilepsije, liječnici pokušavaju odrediti vrstu napadaja i uzrok jer neke vrste napadaja najbolje reagiraju na samo određene oblike liječenja. Dijagnoza se temelji na medicinskoj povijesti i potpunim neurološkim ispitivanjima.

Često je potrebno napraviti dodatna testiranja uključujući elektroencefalogram (EEG ). EEG je test koji pokazuje električnu aktivnost u mozgu (napadaji su definirani abnormalnom električnom aktivnošću u mozgu). Tijekom EEG – a, elektrode su priključene na određenim mjestima na glavi i na monitoru za snimanje električne aktivnosti mozga.

Kako se epilepsija liječi?

Većina epileptičnih napadaja se kontrolira lijekovima, osobito antikonvulzivnim lijekovima. Vrsta liječenja ovisit će o nekoliko čimbenika, uključujući vrstu epilepsije, učestalost i jačinu napadaja, dob, sveukupno zdravlje i povijest bolesti. Točna dijagnoza vrste epilepsije je presudna za odabir najbolje terapije.

Koje su nuspojave lijekova protiv epilepsije?

Kao i svi drugi lijekovi, lijekovi koji se koriste za liječenje epilepsije uzrokuju nuspojave. Pojava nuspojava ovisi o dozi, tipu lijekova i duljini liječenja. Nuspojave se mogu pogoršati s većim dozama, ali s vremenom imaju tendenciju biti manje intenzivne kako se tijelo prilagođava na lijekove. Lijekovi protiv epilepsije se obično na početku uzimaju u nižim dozama koja se kasnije postupno povećava.

Nuspojave lijekova mogu biti ​​zamućen vid, umor, pospanost, nestabilnost, žgaravica, osip, problemi s jetrom, naticanje zubnog mesa, gubitak kose, debljanje i tremor.

Koje mjere opreza trebaju poduzeti trudnice?

Žene koje imaju napadaje mogu imati zdravu djecu , pod uvjetom da dobiju dobru prenatalnu skrb. Vrlo je važno da žene koje pate od epilepsije razgovaraju sa svojim liječnicima prije začeća, odnosno tijekom planiranja trudnoće.

Kontracepcijske pilule mogu imati slabije djelovanje zbog uzimanja lijekova protiv epilepsije, što može dovesti do neplanirane trudnoće. Ako se trudnoća dogodi neočekivano, žene ne bi trebale prekinuti uzimanje lijekova bez prethodnog savjetovanja s liječnikom.

Postoje li alternativni oblici liječenja za epilepsiju?

Postoje neka istraživanja u kojima se ocjenjuje učinkovitost alternativne medicine za epilepsiju, uključujući uzimanje melatonina ili velikih doza vitamina. Rezultati zasada nisu obećavajući.