Građa mišića

Građa mišića

Građa mišića
  • Objavljeno: Petak, 03.04.2009.
  • Broj pregleda: 4.247
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Mišići

Poprečnoprugasti mišići

Poprečnoprugasti mišići(skeletni mišići) se obično hvataju na kostima i prelaze preko nekog zgloba, tako da njihovom kontrakcijom dolazi do primicanja hvatišta. Ono se naziva tako jer pod mikroskopom daju efekt poprečene ispruganosti, a javlja se zbog posebne ultrastrukture miofibrila koje se nalaze u sarkoplazmi (citoplazmi mišića). Poprečnoprugastih mišića ima u tijelu preko 600 i većina su parni mišići. Poprečnoprugasto mišićje tvori oko 40% ukupne težine tijela(8% je glatko i srčano mišićje).

Mišićno tkivo

Mišićne stanice su duge i tanke i često se zovu mišićnim vlaknima. To vlakno je u biti multinuklearna stanica s velikim brojem jezgara što varira s obzirom na dužinu samog vlakna. Vlakno ima oblik cilindra sa zaobljenim krajevima koji završavaju u vezivnom tkivu tetive. Ona se međusobno pružaju usporedno pa tako na poprečnom presjeku imaju kružan ili poligonalan oblik s promjerom od 10 do 100 mikrometara. Duga su od 1 milimetra pa sve do 30 cm, a neka mogu biti duga kao i sam mišić.

Sastoje se od citoplazme, koja se zove sarkoplazma, više jezgara i stanične ovojnice, sarkoleme. Sarkolema ima dva sloja. Unutrašnji je stanična membrana, plazmalema, a vanjski sloj je bazalna membrana koja predstavlja vezu s endomizijem. Jezgre su spljoštene i periferno postavljene (samo u poprečnoprugastom mišiću. Dužinom vlakna u sarkoplazmi se pružaju mišićna vlakanca odnosno miofibrile. Okružene su mrežom srakoplazmatskog retikuluma i sustavom T tubula. Između miofibrila, a posebice ispod stanične membrane nalaze se mitohondriji koji služe za dobivanje energije u stanici, a u samoj sarkoplazmi je pohranjena i velika količina glikogena. Sve to, omgućuje mišićnom vlaknu kao osnovnoj jedinici mišićnog tkiva da se može skratiti i rastegnuti za polovicu svoje dužine od one u mirovanju. Mišićno tkivo nema svoje međustanične tvari, ali je između vlakana uloženo rahlo vezivno tkivo.

Stroma mišića

Mišić se kao parenhimatozni organ sastoji od mišićnog tkiva i strome. Stromu čini to vezivo koje mišićna vlakna povezuje u organiziranu jedinicu, dajući mu oblik, a osigurava dovod krvnih žila, limfnih žila i živčanih vlakana do svakog mišićnog vlakna. Volumni udio strome u mišiću je 10 do 40 %. Oko savakog vlakna nalazi se rahlo vezivno tkivo, endomysium (endomizij). U njemu se nalaze kapilare koje anastomoziraju i živčano vlakno koje pristupa na motornu ploču na površini vlakna. Vlakna se udružuju u snopiće koji su isto obavijeni vezivom, kojeg čini neformirano vezivno tkivo, a zove se perimysium (perimizij). I tu se nalaze žile i živci. A oko cijelog mišića je isto sloj vezivnog tkiva, epimysium (epimizij). On je povezan s ovojnicom od formiranog vezivnog tkiva, a zove se fascija. Mišiće omataju i čvršće vezivne ovojnice, fasciae musculorum. Mišići sa sličnim djelovanjem obično se udružuju u skupine, a nalaze se u odjeljcima, compartimenta, koje odjeljuju vezivne pregrade odgovarajuće fascije koja obavija taj dio tijela.

Kontrakcija

Mišić je putem živčanih vlakana uključen u živčani sustav i funkciju cijelog organizma. Kada živčani impuls putem živčanog vlakna dođe do motorne ploče koja se nalazi na stanici, nastaje val depolarizacije stanične membrane mišićnog vlakna i pokreće se proces kontrakcije. Mišićno vlakno mijenja dužinu tj. ono se skraćuje, a to skraćivanje omogućuju miofibrile. U svakoj sarkomeri razlikujemo tva tipa mikrofilamenata, a to su aktin i miozin. Pravilan raspored mikrofilamenata omogućuje izgled poprečne isruganosti ovisno o preklapanju filamenata. Potrebna energija za kontarkciju dolazi iz ATP-a koji nastaje u brojnim mitohondrijima, a interakcijom mikrofilamenata u miofibrili izvodi se kontrakcija.

Hvatište

Na svakom mišiću razlikujemo njegovo hvatište ili insertio, te glavu, caput, ili trbuh, venter, ovisno o vrsti mišića.Prijašnja anatomska nazivlja razlikovala su polazište, origo, i hvatište, insertio, mišića. Obično se za polazište uzimao proksimalni početak mišića a za završni onaj koji se najčešće pomiče. Budući da djelovanje mišića može biti i na njegovu proksimalnu (početnom) ili distalnu (krajnjem) kraju, novo nazivlje rabi samo izraz insertio, kao općeniti izraz za hvatište mišića na kost. Opisuje se proksimalno i distalno hvatište. Mišići obično prelaze preko bar jednog zgloba (i u nemu vrše kretnju), i hvataju se na krajeve kostiju. Neki se mišići, međutim, hvataju na kožu (mimični mišići lica), a neki na sluznicu (mišići jezika). Neki su mišići učvršćeni za vezivnu ovojnicu (fasciju), a drugi tvore kružne vrpce (vanjski analni sfinkter).

Najnovije

Najčitanije