Jeste li veseli, tužni ili ludi?

Promjene raspoloženja i energije

Loše raspoloženje, niska razina energije, glavobolje, želučani problemi, nesa­nica, prejedanje, opijanje... svatko od nas na svoj način reagira na stres i nape­tost zahtjevnih poslovnih rasporeda i života. Netko je možda većinu godine kreativan, energičan i produktivan, ali zimi potone, neumjereno jede i samo spava, kao medo u zimskom snu ili biljka u fazi mirovanja. Netko drugi mož­da tijekom dana osjeća nagle padove energije i raspoloženja koje može popra­viti obrokom brze hrane. Netko se treći možda kroz tjedan dobro nosi s po­slovnim i obiteljskim obvezama, ali ga, čim vikend zakuca na vrata, spopadne nepodnošljiva migrena.

Ove promjene raspoloženja i energije i način reagiranja na stres većinu lju­di ne onemoćaju i ne uznemire dovoljno da bi posjetili liječnika ili savjetni­ka i potražili pomoć. Možda ih smatramo neizbježnima, misleći da smo jed­nostavno takvi. Ili ih doživljavamo kao nužne nusproizvode stresnih poslova i obiteljskih obveza. Ali zapravo, ovi kronični problemi izazvani stresom mogu se ublažiti, pa čak i otkloniti relativno jednostavnim promjenama u načinu pre­hrane, tjelovježbi i dnevnom rasporedu.

Jeste li ikad zamijetili koliko se često te uobičajene tegobe čine povezani­ma? Loše ili tjeskobno raspoloženje često je praćeno promjenama u prehrani i spavanju. Stres ili promjene u prehrani i spavanju mogu izazvati glavobolju. Ponekad razlog nije stres, nego godišnje doba, vremenske prilike ili doba dana koje izazove naglu promjenu razine energije, raspoloženja i motivacije. Ogro­man broj ljudi najgore se osjeća rano ujutro ili kasno poslijepodne, za oblačnih dana, najveći dio zime ili, kod žena, u danima prije mjesečnice.

Iako stres, vremenske prilike i godišnje doba svi mogu izazvati loše ras­položenje, glavobolju ili neumjerenu potrebu za hranom, krajnji je uzročnik unutarnji i kemijski.

Bitna prirodna tvar koju zovemo serotonin jedan je odnajmoćnijih tjelesnih modulatora raspoloženja, spavanja i svijesti o boli. Proizvode ga mozak i živčani sustav ljudi i životinja od određenih hranjivih tvari u hrani koju pojedemo. Kolebanja razine serotonina u mozgu mogu izazvati de­presiju, tjeskobu, neumjereno prejedanje, nesanicu, glavobolju i čitavo mnoštvo drugih svakodnevnih problema.

Mnogi lijekovi za popravljanje raspoloženja, od antidepresiva Prozaca do droge ecstasyja (MDMA), postižu svoj učinak povećanjem zalihe serotonina u mozgu. Možete poduzeti korake u prehrani i načinu života kojima ćete pove­ćati svoju zalihu serotonina bez lijekova i dovesti svoje raspoloženje, tek, ener­giju i glavobolju pod nadzor. Ne morate trčati dvadeset kilometara dnevno ili živjeti na sirovom povrću i obranom mlijeku. Nije riječ o „lijeku koji je gori od bolesti". Možete naučiti kako ćete otkloniti padove energije i raspoloženja pravilnim rasporedom obroka i užine i odabirom hrane koja popravlja raspo­loženje. Opuštanje i lagana tjelovježba (na primjer hodanje ili vožnja bicikla) također vam mogu pomoći u nadzoru ili izbjegavanju stresnih reakcija kao što su tjeskoba ili poriv za hranom.

Zanima vas? Čitajte dalje! Prvi je korak shvatiti zašto se naše raspoloženje mijenja i zašto loše raspoloženje tako često izaziva uznemirujuće promjene u spavanju i prehrani.