Kronične bolesti bubrega - sve učestaliji problem
Procjenjuje se da tek 10% osoba, koje pate od kroničnih bolesti bubrega, to znaju. Istraživanja su pokazala da oni koji pate od visokog krvnog tlaka ili dijabetesa tipa 2 imaju povećan rizik od nastanka kroničnih bolesti bubrega. Upravo iz tog razloga im liječnici najčešće savjetuju pretrage kako bi se kronične bolesti bubrega mogle otkriti na vrijeme. Slučajevi kroničnih bolesti bubrega u obitelji također znače povećan rizik od nastanka kroničnih bolesti bubrega.
Oko 78% oboljelih od kroničnih bolesti bubrega su stariji od 50 godina. Većina njih pati od visokog krvnog tlaka i dijabetesa.
Simptomi na koje trebate pripaziti
Iako je krv u mokraći najčešći prvi simptom kroničnih bolesti bubrega, postoje i neki drugi simptomi koje nikako ne smijete zanemariti. To su najčešće naticanje stopala i natečenost oko očiju. Još neki simptomi, koji se javljaju nešto rjeđe, su manjak apetita, učestalija ili rjeđa potreba za mokrenjem.
Oboljeli od kronične bolesti bubrega se vrlo često osjećaju umorno, što je u pravilu posljedica anemije ili niskog broja crvenih krvnih stanica. Bubrezi sudjeluju u kontroli proizvodnje hormona, a neki od njih su važni za adekvatnu proizvodnju crvenih krvnih stanica. Ako bubrezi ne rade kako treba, povećava se rizik od nastanka anemije.
Pretrage
Pretrage za kronične bolesti bubrega su vrlo jednostavne. Preporučaju se svima koji pate od dijabetesa tipa 2 ili visokog krvnog tlaka.
Mjerenje razine kreatinina
Kreatinin je otpad koji bubrezi proizvode kada pravilno rade. Liječnik će, kod čitanja razine kreatinina, uzeti u obzir vašu dob i spol. Razina kreatinina otkriva koliko bubrezi dobro rade i koliko otpada izlučuju. Razina ispod 60 može označavati da bubrezi ne rade kako treba.
Razina albumina
Albumin je vrsta proteina kojeg zdravi bubrezi drže izvan mokraće. Albumin je često prisutan u mokraći kod osoba koje pate od dijabetesa i visokog krvnog tlaka. Upravo je to jedan od razloga zbog kojeg se barem jednom godišnje preporuča mjerenje razine albumina.
Kako liječiti kronične bolesti bubrega?
Na sreću, ako se prepoznaju dovoljno rano, kronične bolesti bubrega se mogu uspješno izliječiti.
Kontrola faktora rizika
Najvažnije je kontrolirati razinu krvnog tlaka i šećera u krvi jer to ima direktan utjecaj na zdravlje bubrega. Uz to, prehrana i tjelovježba, i uzimanje propisanih lijekova, također predstavljaju mjere prevencije. Lijekovi za kontrolu krvnog tlaka (ACE inhibitori tj. inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima) blokiraju enzime koji sužavaju krvne žile, a ARB inhibitor blokiraju oslobađanje hormona koji potiču sužavanje krvnih žila.
Izbjegavanje štetnih lijekova
Nesteroidni i protuupalni lijekovi mogu uzrokovati oštećenja bubrega. Nesteroidni lijekovi, u kombinaciji s prekomjernim unosom soli, značajno povećavaju rizik od nastanka kroničnih bolesti bubrega.
Metformin, lijek koji se često koristi za kontrolu dijabetesa tipa 2, također može povećati rizik od nastanka kroničnih bolesti bubrega.
Određene kontrastne boje koje se koriste u pretragama, kao što je angiogram, također mogu povećati rizik od nastanka oštećenja bubrega.
Usvajanje zdravih prehrambenih navika
Brojna istraživanja su pokazala da se, ako patite od kroničnih bolesti bubrega, trebate posavjetovati s liječnikom i nutricionistom o odgovarajućem prehrambenom planu. Osnovna pravila su smanjenje unosa soli, masne i teško začinjene hrane, kontrola unosa proteina i adekvatan unos kalorija.
Dijaliza i transplantacija bubrega
Ovi oblici liječenja se koriste samo u teškim slučajevima bubrežnih bolesti. Dijaliza podrazumijeva uklanjanje otpadnih tvari i suvišne tekućine iz krvi. Transplantacija bubrega je druga opcija koja se preporuča u teškim slučajevima bolesti bubrega.
Najnovije
Najčitanije
-
Recept dana
Čokoladni kolač s datuljama i orasima
1 h12345 -
Recept tjedna
Juneći gulaš s krumpirom
1 h12345 -
Recept mjeseca
Tjestenina s brokulom
30 min12345