Hrana je sastavni dio života i nužna je za normalno funkcioniranje organizma. Nije svejedno što jedemo, jer sve što pojedemo se odražava na naše tijelo iznutra i izvana. Zato je bitno slijediti pravilnu prehranu kako biste u što većoj mjeri utjecali na dobro zdravlje te smanjili rizike za brojne zdravstvene probleme koji mogu nastati kao posljedica nepravilnog načina konzumacije hrane. Poznato je da pravilna prehrana ima znatne zdravstvene dobrobiti, no isto tako ste vjerojatno primijetili da izbor hrane koji odgovara vašoj obitelji, prijateljima ili bliskim osobama nema isti učinak na vas kao na njih. O tome zašto nekima odgovara neka vrsta prehrane, dok kod drugih ne postiže iste ili slične rezultate, nutrigenetici i nutrigenetičkim testovima te njihovom utjecaju na naše zdravlje, razgovarali smo s nutricionisticom dr. sc. Evom Pavić, sveučilišnom specijalisticom kvalitete i sigurnosti hrane i dr. Petrom Brlekom iz Centra za preciznu i preventivnu medicinu Specijalne bolnice Sv. Katarina.

Što je to nutrigenetika i zašto je važna za zdravlje?

Nutrigenetika je znanost koja istražuje kako naše tijelo reagira na hranu i hranjive tvari na temelju našeg genetičkog profila te kako hranjive tvari utječu na naše zdravlje. To je znanstveno područje prehrane u kojem se koriste molekularni alati kao što su DNA testovi za razumijevanje odgovora pojedinaca na prehranu. Danas je poznato da epigenetičkim konceptom možemo utjecati na prevenciju ili tijek određene bolesti. Upravo nam nutrigenetika omogućuje da bolje razumijemo kako hrana koju jedemo, odnosno nutrijenti iz hrane (poput vitamina, minerala, proteina, ugljikohidrata i masti) i druge bioaktivne komponente u hrani stupaju u interakciju s našim enzimima i genima te kako ih naš organizam metabolizira. Očekivane koristi su višestruke za naš organizam, od toga da bolje razumijemo toksičnost određenih nutrijenata do toga da s unosom određene vrste hrane i hranjivih tvari možemo utjecati na prevenciju određene bolesti povezanih s prehranom, poput većine kroničnih nezaraznih bolesti. Brojna znanstvena istraživanja potvrđuju da specifične promjene u našim genima mogu povećati rizik za razvoj najučestalijih bolesti današnjice poput pretilosti, metaboličkog sindroma, šećerne bolesti, hiperkolesterolemije, hipertrigliceridemije, hipertenzije i drugih kardiovaskularnih bolesti. Na temelju rezultata genetičkog testa možemo saznati koji tip prehrane odgovara našem metabolizmu te koje namirnice moramo konzumirati češće, a koje izbjegavati da bi prevenirali razvoj te bolesti.

dr. Pavić, Specijalna bolnica Sv. Katarina

Što nam otkrivaju nutrigenetički testovi i kome se preporučuju?

Na temelju nutrigenetičkih testova možemo saznati kako metaboliziramo određene nutriente iz namirnica te koja vrsta hrane je najbolja za nas da bi se zdravije hranili u budućnosti i samim time prevenirali razvoj najučestalijih bolesti današnjice. Isto tako, možemo saznati imamo li predispoziciju za nedostatak određenih vitamina i minerala, te na osnovu toga koju hranu trebamo više konzumirati i trebamo li uzimati dodatne suplemente, odnosno dodatke prehrani. U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina provodimo integrativni model personalizirane medicine u kojem uz nutrigenetičko testiranje provodimo i genetičko testiranje na kardiovaskularne, endokrinološke i onkološke bolesti kako bismo svakom pacijentu pristupili individualno te optimizirali prehranu radi prevencije kardioloških, endokrinoloških i onkoloških bolesti koje su danas vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu, a koje je u većini slučajeva moguće prevenirati zdravim stilom života i pravilnom prehranom. Nutigenetičko testiranje je namijenjena svim dobnim skupinama koje u obitelji imaju članove oboljele od raznih metaboličkih poremećaja (dijabetes, pretilost, povišeni kolesterol…) te zdravim osobama koje žele dobiti personalizirani plan zdrave prehrane kako bi spriječile razvoj bolesti u budućnosti, a testiranje je dovoljno napraviti samo jednom u životu.

dr. Brlek, Specijalna bolnica Sv. Katarina

Na koji način nutrigenetika utječe na poboljšanje našeg zdravlja općenito?

Zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, smanjenje stresa te generalno zdrav stil života predstavljaju glavne čimbenike kojima možemo poboljšati naše zdravlje i spriječiti razvoj bolesti. Uzajamno djelovanje unutarnjih i vanjskih čimbenika odgovorno je za razvoj bolesti. Brojni nutrijenti iz hrane mogu izazvati epigenetičke promjene na našoj DNA. Ako smo nositelji varijante gena za povišenu razinu oksidativnog stresa te za povišeni rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti i razvoj tumora trebali bi se zaštiti od izlaganja štetnim tvarima, pesticidima, teškim metalima, dimu cigareta te unositi više svježeg voća i povrća, hrane bogate antioksidansima kao što su vitamin C, beta-karoten, vitamin A, vitamin E, selen, cink, koenzim Q10 i drugom hranom koja je bogata tvarima s protektivnim učinkom na stres i kroničnu upalu. Također, genetičkim testiranjem dobivamo rezultate o genetičkoj predispoziciji koja može utjecati na učinke kofeina u našem organizmu te otkriva jesmo li skloniji poremećajima cirkadijanog ritma. Iz testiranja možemo vidjeti koji geni utječu na kontrolu tjelesne mase. Neki geni utječu na sklonost pretilosti, na osjećaj sitosti i želju za određenom vrstom hrane. Ne postoji jedna i jedinstvena najzdravija dijeta koja odgovara svakom čovjeku, već odgovor stoji u našim genima – svakome od nas potreban je personaliziran pristup i specifična dijeta na temelju našeg genetičkog profila.

Može li nam nutrigenetika pomoći u sprečavanju i liječenju nekih bolesti? Ako da, kojih?

Recentna znanstvena istraživanja pokazuju da različiti esencijalni i neesencijalni bioaktivni sastojci iz hrane mogu regulirati obrasce ekspresije gena. Promjena u ekspresiji gena ima direktan učinak na proces sinteze proteina, odnosno enzima važnih za metabolizam hranjivih tvari. Primjerice, nasljedna metabolička bolest fenilketonurija do koje dolazi zbog nedostatka enzima fenilalanin hidroksilaze uzrokovana je promjenom (mutacijom) u genu PAH. Osobe s dijagnozom fenilketonurije moraju izbjegavati hranu koja sadrži aminokiselinu fenilalanin. Ako se bolest pravovremeno ne otkrije i ne liječi, dovodi do oštećenja centralnog živčanog sustava, koje rezultira razvojem teške mentalne zaostalosti. Ako se fenilketonurija otkrije dovoljno rano kod novorođenčeta, dolazi do potpuno normalnog razvoja mozga, ali samo uz pomoć posebne dijete (koja sadrži vrlo malo fenilalanina) do kraja života. Ovo je primjer kako prehranom možemo spriječiti teške posljedice (poput oštećenja mozga) u određenih bolesti i stanja. Promjenom stila života i lošim prehrambenim navikama ljudi postaju skloniji najučestalijim bolestima i poremećajima današnjice koji uključuju dijabetes, pretilost, kardiovaskularne bolesti te određene vrste karcinoma i drugih malignih oboljenja. Zanimljivo je istaknuti da znanstveno istraživanje objavljeno u časopisu Nature Reviews Clinical Oncology krajem 2022. godine upućuje na značajan porast malignih oboljenja diljem svijeta u ljudi mlađih od 50 godina, a među 14 proučavanih tipova raka u porastu, čak osam je povezano s probavnim sustavom što pokazuje da prehrana, koja utječe na sastav mikrobioma crijeva, ima značajan učinak na rizik od nastanka malignih bolesti današnjice. Danas zahvaljujući modernim metodama molekularne biologije, poput sekvenciranja sljedeće generacije, nutrigenetičkim testovima imamo mogućnosti pravovremeno otkriti učinke unesenih hranjivih tvari i drugih esencijalnih i neesencijalnih komponenti iz hrane na regulaciju genske ekspresije. Genetičko testiranje omogućuje liječnicima i nutricionistima razumijevanje interakcije gena i prehrane kako bi se identificirale dijetetske komponente koje imaju korisne ili štetne učinke na zdravlje te koje mogu spriječiti razvoj najučestalijih bolesti današnjice.