Psihologinja Ljubica Uvodić Vranić gostovala je na N1 televiziji u kojoj je govorila o siječanjskoj depresiji. Psihologinja kaže kako siječanjska depresija ne postoji kao znanstveni pojam. Objasnila je da su psiholozi ustanovili da je taj pojam izmislila jedna turistička agencija koja je taj pojam iskoristila kao marketinški trik i pojam. “Mi u reklama ne bi smjeli upotrebljavati teške riječi kao što je depresija. To na sugestibilne ljude može jako djelovati”, upozorava psihologinja.

“Šest tjedana nezadovoljstva bez nekog povoda potrebno je da bi se posumnjalo na depresiju”

Kaže kako depresiju, pravu depresiju, dijagnosticira psihijatar te kako bi svi koji imaju dijagnosticiranu depresiju trebali potražiti još jedno mišljenje, s obzirom na to da ju je teško dijagnosticirati. Dodaje kako je jedan od kriterija po kojem se dijagnosticira depresija šest tjedana nerazložnog nezadovoljstva. “Siječanj nema šest tjedana”, primjećuje kroz smijeh psihologinja. “Šest tjedana nezadovoljstva bez nekog povoda potrebno je da bi se posumnjalo na depresiju”, ističe. Dodaje da je biti tužan i žalostan normalno, pogotovo ako je to reakcija na nekakav događaj, poput gubitka voljene osobe. “No ovdje nam se nameće jedan marketinški pojam. Prvo se izmisli problem: mjesec dana depresije i onda se nudi rješenje. Hitno je da trebate na neko putovanje. Nema veze što su vas kroz prosinac nagovorili na trošenje, sad vas pokušavaju nagovoriti na neko putovanje jer ste depresivni i treba vam putovanje”, smatra psihologinja.

“Reklame su nemoguć teror”

Na komentar kako se nameće jedan kontrast između blagdanskog blještavila i siječanjskog plaćanja troškova, psihologinja kaže kako će nas početkom veljače nagovarati i da je Valentinovo pa da morate opet nešto napraviti. “Partner vas treba voljeti svaki dan, a ne taj jedan dan u godini”, naglašava psihologinja. Podsjeća da su prve reklame, početkom stoljeća ljudi doživljavali kao zapovijed, a one su sad jedan nemogući teror. “Oni su teror vis-a-vis vašeg raspoloženja i emocija. Mnogi ljudi reagiraju tako da se osjećaju krivi što nisu bili prošli mjesec veseli i blagdanski raspoloženi”, kaže psihologinja.

Komentirala je i promjenu valute i poskupljenja i njihov psihološki utjecaj na ljude. Kaže kako se stres gomilao od potresa, covida, izolacije i sad uvođenja eura. “Ako ima više razloga zbog kojih bi čovjek mogao biti raspoložen, onda je to kumulativni stres, onda je to nešto što je normalno”, kaže psihologinja i objašnjava kako je najshvatljivija definicija stresa ona “kad vas traže da nešto odgovorite, a vi bi nešto pitali”. “Pod pritiskom ste da nešto napravite, a vi ste u stanju da nešto pitate”, kaže psihologinja. Dodaje da je čovjek u stresu kad se nađe pred nečim novim. “Nekog ta novost može obradovati, kad shvati dobar sadržaj, a može ga naravno i oneraspoložiti. Samo ako bi na kumulativni stres ležerno reagirali, mislim da je to jedno opasno stanje”, rekla je i ističe da je normalna reakcija na kumulativni stres da smo svjesni svih tih činitelja.

“Na meko si se naslonio”

Psihologinja kaže da postoje i trikovi s kojima se možemo oraspoložiti u ova stresna vremena. Kaže kako je znanstveno dokazano da vremenske prilike utječu na raspoloženje. Naglašava kako su osim vremenskih situacija i promjene valute i inflacije, vjerojatno mnogi ljudi, malo zatečeni s cijelom situacijom. Kaže kako je najgore žaliti se, pitati se zašto nam netko nije nešto napravio.

“To se u Imotskom kaže 'na meko si se naslonio'”, ističe psihologinja i dodaje: “treba vidjeti što ti možeš napraviti da riješiš problem. Ako si bez novaca – idi u razumnu štednju, ako si se udebljao – idi u šetnju. Šetnja, a to je znanstveno dokazano, kretanje potiče dobar i zdravi osjećaj sreće. Nemojte uzimati kemije i dodatke. Šetajte, vježbajte, pazite na prehranu i pogotovo razmislite ima li u vašoj okolini netko tko je u većem stresu, većim problemima. Pokucajte na vrata susjedu, nazovite rođake. Briga za drugoga, brisanje suza s tuđeg lica, stavlja osmjeh na naše lice”, kaže psihologinja. “Budite ruka koja daje nekome, a nemojte se žaliti”, kaže.

Imali smo tri teške godine i pitanje je kako se nositi s ratom, inflacijom, izolacijom i mnogi su na rubu i teško se nose s ovom situacijom. Na pitanje je kako si oni koji su na rubu mogu pomoći, odgovara da i u najtežim trenutcima treba zadržati ljudskost. “Ako vam se čini da stvarno imate u svom okruženju imate prostora da napravite nešto za nekoga, altruizam vam je najbolja sebičnost i nemoguć gušt kojim ćete pomoći najviše sebi”.