Vrste i simptomi epilepsije - što trebate znati?

Epilepsija je neurološki problem u sustavu mozga. Val električnih impulsa izaziva kratke promjene u kretanju, ponašanju ili svijesti. Ovi događaji, poznati kao napadaji, traju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta.

Epilepsija može izazvati grčenje mišića i nekontrolirane pokrete. Napadi mogu izazvati širok raspon drugih simptoma. Većina liječnika ih dijeli u različite skupine. Svaka vrsta epilepsije ima svoj vlastiti skup simptoma. Epileptične napadaje možemo podijeliti u 3 skupine:

Specijalni epileptični sindromi

Poznati su mnogobrojni oblici specijalnih epileptičkih sindroma, neki od ovih sindroma su:

• Lennox – Gastaut sindrom
• Juvenilna mioklona epilepsija
• Infantilni spazmi
• Atonički napadaji

Simptomi

Osoba zaustavlja što radi, gleda u prazan prostor nekoliko sekundi, a zatim nastavlja kao da se ništa nije dogodilo. To se najčešće događa kod djece i obično počinje u dobi od 4 do 12 godina. Neka djeca imaju čak 100 napadaja odsutnosti dnevno.

Generalizirani napadaji – s potpunim poremećajem svijesti

Generalizirani epileptički napadaji karakterizirani su izbijanjem u širem području mozga, bez lokaliziranog početka i s poremećajem svijesti. Postoji grand mal ili tonično – klinički napadaj i petit mal ili apsans.

Simptomi

Njih je najlakše uočiti. Ruke i noge se grče, cijelo tijelo se počinje trzati. Napadaji mogu trajati i do 3 minute. Nakon završetka napadaja, osoba je umorna i zbunjena. Ova vrsta napadaja uključuje obje strane mozga.

Parcijalni napadaji – sa djelomičnim poremećajem svijesti

Utječu samo na jednu stranu mozga. Parcijalni epileptički napadaji izbijaju iz jednog ograničenog mjesta u različitim predjelima kore mozga. To mjesto zovemo epileptički fokus ili žarište. Ovakvi napadaji se pojavljuju u dva oblika:

• jednostavni parcijalni napadaji
• kompleksni parcijalni napadaji.

Simptomi

Epileptičari koji imaju jednostavne parcijalne napadaje mogu imati grčenje mišića i kratkotrajne halucinacije, ali i dalje mogu biti svjesni što se događa. Ako osoba ima kompleksne parcijalne napadaje može zalutati, mumljati, mljackati, bezrazložno napuštati prostoriju i misliti da je svjesna svega. No, to nije slučaj.

Sve što narušava prirodne sklopove u mozgu može dovesti do epilepsije:

• geni
• promjena u strukturi vašeg mozga
• teške ozljede glave
• infekcije mozga ili bolest
• moždani udar
• nedostatak kisika

Većina ljudi s epilepsijom nikada neće pronaći određeni uzrok nastanka poremećaja.

• Istražite česta pitanja o epilepsiji!

Sv. Valentin - zaštitnik oboljelih od epilepsije

U Hrvatskoj se temeljem odluke Hrvatskog sabora Nacionalni dan oboljelih od epilepsije obilježava 14. veljače, na dan sv. Valentina koji se smatra zaštitnikom oboljelih od epilepsije. Hrvatski sabor je pri donošenju odluke 2008. godine objasnio da epilepsija predstavlja najčešću kroničnu neurološku bolest u Hrvatskoj i u svijetu. Premda se velik broj osoba susreće s ovom bolešću, ona je stigmatizirana i nerijetko izložena diskriminaciji, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije oko 50 milijuna ljudi širom svijeta ima epilepsiju. Procjenjuje se da udio opće populacije s aktivnom epilepsijom u određenom vremenu iznosi 4 do 10 osoba na njih 1000. U svijetu se svake godine epilepsija dijagnosticira kod 2,4 milijuna ljudi. U zemljama visokog dohotka godišnje se dijagnosticira 30 do 50 novih slučajeva na 100 000 osoba, dok u zemljama niskog i srednjeg dohotka taj broj može biti i dvostruko veći.