Zdravstveni vremeplov, 05. srpnja: Rođenje ovce Dolly – prvo uspješno kloniranje sisavca iz odrasle stanice

Na današnji dan, 5. srpnja 1996. godine u Škotskoj je rođena Dolly - prva životinja klonirana iz odrasle somatske stanice. Ovaj znanstveni događaj, iako u početku skriven od javnosti, obilježio je prekretnicu u biologiji, genetici i bioetici, otvorivši vrata novim raspravama o granicama znanosti i prirode.

Dolly je stvorena s pomoću procesa poznatog kao somatski stanični nuklearni transfer (SCNT), u kojem je jezgra odrasle stanice ovce unesena u enukleiranu jajnu stanicu druge ovce. Nakon potvrde normalnog razvoja u laboratoriju, šestodnevni embrij prenesen je u surogat-majku. Dolly je bila genetski identična donatorici somatske stanice, što je prvi put da je takvo što postignuto kod sisavaca.

Dolly je rođena 5. srpnja 1996., no njeno postojanje javnosti je obznanjeno tek u veljači 1997., nakon objave znanstvenog rada Roslin Instituta.

Cijeli eksperiment odvijao se u Roslin Institutu nedaleko od Edinburgha, Škotska. Od tada, Dolly je postala globalni simbol genetskog inženjeringa.

Kloniranje Dolly dokazalo je da je moguće "vratiti" diferenciranu (odraslu) stanicu u stanje iz kojeg može razviti čitav organizam. Ovaj uspjeh izazvao je val znanstvenih i etičkih rasprava o kloniranju ljudi, pravima životinja, potencijalu za terapijsko kloniranje i manipulaciju genetskim materijalom.

Dolly je živjela šest godina i uginula 2003. od bolesti pluća, što je potaknulo rasprave o zdravlju kloniranih organizama. Ipak, njezin utjecaj na znanost je neupitan. Tehnike razvijene za kloniranje Dovele su do napretka u regenerativnoj medicini, terapiji matičnim stanicama i biotehnologiji. Kloniranje životinja postalo je tehnički izvedivo, ali etički i dalje vrlo osjetljivo područje.

Rođenje Dolly 5. srpnja 1996. nije bio samo znanstveni uspjeh, već trenutak koji je izazvao globalnu refleksiju o granicama znanosti. Kao prvo klonirano biće iz odrasle stanice, Dolly je otvorila vrata novim znanstvenim mogućnostima, ali i novim pitanjima koja i danas oblikuju suvremene rasprave o životu, tehnologiji i odgovornosti.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 04. srpnja: Victor Babes – utemeljitelj moderne mikrobiologije
• Zdravstveni vremeplov, 03. srpnja: Jacob Schick – izumitelj prve uspješne električne britvice
• Zdravstveni vremeplov, 02. srpnja: Prva ugradnja potpuno umjetnog srca