Zdravstveni vremeplov, 10. svibnja: Svjetski dan lupusa

Na današnji dan, 10. svibnja obilježavamo Svjetski dan borbe protiv lupusa, kronične autoimune bolesti koja predstavlja značajan izazov za medicinu i oboljele osobe.

Fascinantna povijest lupusa seže daleko u prošlost. Još oko 400. godine prije Krista, Hipokrat je opisivao kožne ulceracije koje bi danas mogle biti povezane s ovom bolešću. Sam naziv "lupus" (latinski za "vuk") prvi put je upotrijebljen u srednjem vijeku, kada je liječnik Rogerius oko 1200. godine koristio taj termin za opisivanje karakterističnih kožnih promjena koje su podsjećale na ugriz vuka.

Moderno razumijevanje lupusa započelo je u 19. stoljeću kada je britanski dermatolog dr. Willan uključio lupus u svoju klasifikaciju kožnih bolesti. Međutim, tek je 1885. godine poznati liječnik Sir William Osler proširio razumijevanje bolesti, opisujući kako lupus može zahvatiti unutarnje organe poput srca, pluća, zglobova, mozga i bubrega.

Znanstveno razumijevanje lupusa možemo podijeliti u tri razdoblja: klasični period otkrivanja vidljivih manifestacija bolesti, neoklasično razdoblje spoznavanja sistemske prirode bolesti te moderno vrijeme koje je pružilo uvid u mehanizme nastanka bolesti i omogućilo objektivniji pristup dijagnostici.

Svjetski dan lupusa ustanovljen je 2004. godine kada je formiran međunarodni upravni odbor koji je predstavljao organizacije za lupus iz 13 različitih zemalja. Odbor se sastao u Etonu u Velikoj Britaniji kako bi organizirao prvi Svjetski dan lupusa i poslao poziv svjetskim vladama na veću financijsku podršku za istraživanja i liječenje ove bolesti.

Od tada se svakog 10. svibnja obilježava ovaj dan kako bi se skrenula pozornost na utjecaj ove potencijalno teške autoimune bolesti i naglasila potreba za poboljšanim zdravstvenim uslugama, povećanim istraživanjima uzroka i liječenja, ranijim dijagnozama te boljim epidemiološkim podacima.

Sistemski eritemski lupus (SLE) je kronična autoimuna bolest kod koje imunološki sustav tijela pogrešno napada vlastito zdravo tkivo. To može prouzročiti upalu i oštećenje različitih dijelova tijela, uključujući zglobove, kožu, bubrege, srce, pluća, mozak i krvne žile.

Bolest se može manifestirati na vrlo različite načine, a karakterizira je izmjena razdoblja kada je bolest aktivna ("flare") i razdoblja remisije kada simptomi nestaju ili se smanjuju. Lupus prvenstveno pogađa žene reproduktivne dobi, s omjerom oboljelih žena naspram muškaraca 9:1, iako se bolest može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi.

Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom, u Hrvatskoj je registrirano 134 osobe s lupusom kao uzrokom invaliditeta, iako je stvarni broj oboljelih vjerojatno veći. Dijagnoza lupusa često predstavlja izazov jer simptomi mogu biti vrlo raznoliki i oponašati druge bolesti.

Iako za sada ne postoji lijek koji bi u potpunosti izliječio lupus, današnja medicina nudi različite mogućnosti liječenja koje značajno poboljšavaju kvalitetu života oboljelih i kontroliraju simptome bolesti. Napredak u razumijevanju imunološkog sustava i mehanizama autoimunosti otvara vrata novim terapijskim pristupima i nadi za još učinkovitije liječenje u budućnosti.

Obilježavanjem Svjetskog dana lupusa, svijet pokazuje solidarnost s oboljelima od ove izazovne bolesti i naglašava važnost kontinuiranog istraživanja i unaprjeđenja skrbi za pacijente.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 9. svibnja: Legalizacija kontracepcijske pilule
• Zdravstveni vremeplov, 8. svibnja: John Pemberton i rođenje Coca-Cole
• Zdravstveni vremeplov, 7. svibnja: Priča o kirurškim maskama