Zdravstveni vremeplov, 7. svibnja: Priča o kirurškim maskama

Kirurške maske za lice, koje su danas postale gotovo svakodnevni predmet, imaju zanimljivu povijest koja seže mnogo dalje u prošlost nego što bismo mogli pomisliti. Iako ih danas prvenstveno povezujemo s medicinskim okruženjem, njihov razvojni put bio je dug i raznolik.

Zanimljivo je da se prvi oblik zaštitne maske za lice pojavio još u 17. stoljeću, kada je Charles de Lorme, glavni liječnik francuskog kralja Luja XIII., osmislio karakterističnu masku s dugim ptičjim kljunom. Ova bizarna naprava služila je za zaštitu od "zagađenog zraka" koji se smatrao prijenosnikom kuge. Kljun maske bio je ispunjen aromatičnim travama, uljima i octom koji su trebali pročistiti zrak prije udisanja.

Moderne kirurške maske, kakve poznajemo danas, počele su se razvijati krajem 19. stoljeća kada su kirurzi počeli koristiti gazu preko lica tijekom operacija. No, zanimljivo je da prvotna svrha nije bila zaštita kirurga, već pacijenta od kapljica koje bi kirurg mogao ispustiti tijekom zahvata.

Masovna uporaba kirurških maski započela je početkom 20. stoljeća, posebno tijekom pandemije gripe koja je harala svijetom 1918. godine. Ova pandemija, koja je odnijela između 20 i 40 milijuna života, potaknula je širu primjenu zaštitnih maski i izvan medicinskih ustanova.

U Japanu su maske doživjele dodatni poticaj nakon velikog potresa 1923. godine, kada su se koristile za zaštitu od prašine u zraku. Kasnije, tijekom 1950-ih, s naglim razvojem industrije i porastom zagađenosti zraka, nošenje maski postalo je uobičajeno u zemljama istočne Azije.

Današnje kirurške maske imaju najčešće tri sloja građena od mikro- i nanovlakana polimera koji djeluju kao filtar, zaustavljajući prodor mikroorganizama. Prema razini filtracije, dijele se na razinu/tip I (razina filtracije >95%), II i III (razina filtracije >98%).

Zanimljivo je da se danas u Japanu godišnje proda oko 230 milijuna kirurških maski, a praksa nošenja maski proširila se i na ostale istočnoazijske zemlje. U ovim kulturama, maske su postale ne samo zdravstvena mjera, već i dio identiteta, pa čak i modni dodatak među mlađim generacijama.

Pandemija COVID-19 učinila je kirurške maske globalnim simbolom zaštite javnog zdravlja, podsjetivši nas na njihovu osnovnu namjenu: zaštitu drugih od potencijalno zaraznih kapljica osobe koja nosi masku.

Od zastrašujućih kljunastih maski iz 17. stoljeća do modernih višeslojnih zaštita, kirurške maske svjedoče o stalnom napretku medicine i našem vječnom nastojanju da se zaštitimo od nevidljivih prijetnji.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 6. svibnja: Jean Senebier i otkriće fotosinteze
• Zdravstveni vremeplov, 5. svibnja: Međunarodni dan primalja
• Zdravstveni vremeplov, 4. svibnja: Alexander MacAre – Čovjek koji je pušače poslao van