Reiterov sindrom

Opis Reiterovog sindroma

Prvi opis bolesti potječe iz 1507. god. No, najtočnije je bolest opisao 1916. godine Hans Reiter prema kojemu je bolest, tj. sindrom (što znači skup simptoma) i dobio ime.

Reiterova bolest spada u skupinu reaktivnih artritisa što znači da su zglobni simptomi u toj bolesti posljedica neke infekcije u tijelu redovito iz probavnog ili urogenitalnog trakta. Karakteriziran je trijasom simptoma:

• seronegativnim ponavljajućim artritisom,
• negonokoknim uretritisom,
• konjuktivitisom.

Također mogu biti prisutni i mnogi drugi simptomi kao promjene na sluznicama u obliku bezbolnih ulkusa, promjene na koži tzv. keratoderma blennorrhagica i spondilitis. Značajka tih pacijenata jest i da se u velikom broju oboljelih (između 50-80%) nalazi antigen B - 27.

Prvi opis bolesti potječe iz 1507. god. No, najtočnije je bolest opisao 1916. godine Hans Reiter prema kojemu je bolest, tj. sindrom (što znači skup simptoma) i dobio ime.

Etiologija Reiterovog sindroma​

Kao uzročnici spominju se bakterije Chlamydia, Yersinia i Salmonella čiji se fragmenti mogu dokazati u zglobovima, ulaze u njih preko površine sluznice, bilo gastrointestinalnog bilo urogenitalnog trakta.

Prevalencija Reiterovog sindroma​

Prevalencija nije poznata, ali se vjeruje da muškarci oboljevaju 4 puta više od žena. Zašto se ne može sa sigurnošću govoriti proizlazi iz toga što se bolest teško dijagnosticira iz sljedećih razloga:

• ne povezuju se ni urogenitalne ni probavne infekcije sa zglobnim simptomima,
• spolne infekcije se "zaborave ili potisnu" ,
• bolest se javlja uglavnom u mladih ljudi,
• nespecifični, ali klinički značajni simptomi (koža,sluznica) mogu se predvidjeti,
• cervicitis je nespecifičan kao i uretritis kod muškaraca s vrlo malim ili nikakvim simptomima