Simptomi raka kože

Melanom, svi oblici:

• lezija ili izraslina na koži
• obično izdignuta papula (bubuljica) ili makula (mrlja)
• promjena boje madeža (smeđa, crna, crvena ili plavkasta)
• nekoliko različitih boja na jednoj leziji
• nepravilni rubovi, često asimetrično
• promjena izgleda pigmentirane lezije na koži tijekom vremena
• krvarenje iz izrasline na koži

Benigni madeži su obično mali, simetrični i u samo jednoj nijansi smeđe boje i imaju oštre rubove. Maligni melanomi su obično veći i imaju dvije ili više boja (obično smeđa i crna) kao i nepravilne rubove.

Treba se obratiti liječniku ako osoba ima bilo koji od znakova koji mogu upozoravati na melanom: promjena veličine, oblika ili boje madeža; curenje ili krvarenje iz madeža; ili madež koji svrbi, tvrd je, kvrgav, otečen ili bolan na dodir. Melanom se također može pojaviti na koži kao novi madež. Kod muškaraca se melanom najčešće pojavljuje na trupu (na površini tijela između ramena i kukova) ili na glavi ili vratu; kod žena se melanom najčešće pojavljuje na rukama i nogama.

I karcinomi bazalnih stanica i karcinomi pločastih stanica mogu se pojaviti u različitim oblicima.

Karcinomi bazalnih stanica mogu se razviti kao mala kvržica na koži koja je glatka i bisernog ili voštanog izgleda. Ponekad može krvariti ili se na njoj može razviti krasta. Izgleda kao da će zarasti ali to se nikad u potpunosti ne dogodi. Ponekad može biti plosnata, crvena mrlja, ljuskava i s krastom. Ponekad postoji samo čvrsta, crna kvržica. Rak kože je obično bezbolan i sporo raste. Može se pojaviti bilo gdje na tijelu ali je najvjerojatniji na izloženom dijelu kože, posebno licu ili vratu.

Karcinomi pločastih stanica često imaju ljuskav izgled. Ponekad imaju čvrstu, rožnatu naslagu i bolni su na dodir. Također se nalaze na rukama, šakama i donjem dijelu nogu.

Preko 90% slučajeva raka kože pojavljuje se na površinama kože koje su redovito izložene sunčevom svjetlu ili ultraljubičastom zračenju. Rak kože koji NIJE maligan (kancerozan) općenito se pojavljuje na površinama kože koje su često izložene suncu. Maligni rak kože najčešće se nalazi na leđima kod muškaraca i na nogama kod žena. Drugi faktori rizika uključuju genetsku sklonost (rak kože je češći kod osoba svijetle kože, plavih ili zelenih očiju, plavokosih ili crvenokosih) i preveliko izlaganje rendgenskim zrakama ili drugim vrstama zračenja. Izloženost arsenu, koji može biti prisutan u nekim herbicidima, još je jedan faktor rizika za razvoj raka kože.

Melanom je bolest kože kod koje se stanice raka (maligne stanice) nalaze u stanicama koje daju boju koži (melanocitima). Melanom se obično pojavljuje kod odraslih osoba, ali se ponekad može naći i kod djece i adolescenata. Koža štiti tijelo od vrućine, svijetla, infekcije i ozljede. Sastoji se od dva glavna sloja: epidermisa (gornjeg sloja) i dermisa (donjeg sloja). Melanociti se nalaze u epidermisu i sadrže melanin, koji koži daje boju. Melanom se ponekad naziva kožni melanom ili maligni melanom. Melanom je teži oblik raka nego što su to češći oblici raka kože, koji započinju u bazalnim ili pločastim stanicama epidermisa.

Melanom se može brzo širiti (metastazirati) u druge dijelove tijela putem limfnog sustava ili putem krvi (limfni čvorovi su male tvorbe u obliku zrna graha koji se nalaze u svim dijelovima tijela, oni proizvode i pohranjuju stanice koje služe za borbu protiv infekcije.)

Karcinom bazalnih stanica (bazocelularni karcinom) je rak stanica koje se nalaze na donjem dijelu najvišeg sloja kože, epiderme. On obuhvaća više od tri četvrtine svih vrsta raka kože. Većina karcinoma bazalnih stanica raste sporo i skoro se nikad ne širi. Međutim, ako se ne uklone mogu nagristi kožu i stvoriti čir, poznat kao ulcus rodens. Mali broj tih ulkusa ponovno se pojavljuje na istom mjestu na koži nakon liječenja (lokalni recidiv).

Većina se bazocelularnih karcinoma pojavljuje na površinama kože koje su redovito izložene ultraljubičastom zračenju (sunčevo svjetlo). Također se mogu pojaviti na dijelovima glave obraslim kosom. Najčešće se pojavljuju nakon 40. godine života. Kancerozne promjene uzrokuju pojavu mrlje ili kvržice koja je bezbolna. Kvržica može rasti sporo, pretvoriti se u čir, i nikad potpuno ne zaraste. Obično se ne širi s mjesta i skoro nikad se ne širi u druge dijelove tijela, ali može nastaviti rasti i zahvatiti susjedna tkiva i strukture, uključujući živce, kosti i mozak. Tumor može biti vrlo malen, i narasti na 1 ili 2 centimetra nakon nekoliko godina rasta.

Karcinom pločastih stanica (planocelularni karcinom) je rak stanica najvišeg sloja kože. To je druga po učestalosti vrsta raka kože. Agresivniji je od raka bazalnih stanica, ali svejedno može rasti relativno sporo. Ako ga se ne liječi, karcinom pločastih stanica se može proširiti na druge dijelove tijela. Međutim, najveći dio bolesnika liječenih od karcinoma pločastih stanica potpuno je izliječen nakon jednostavnog kirurškog zahvata.

On je obično u početku bezbolan, ali može postati bolan kad se razviju čirevi koji ne zacjeljuju. Ovaj rak može nastati na normalnoj koži, na opekotini, ozljedi, ožiljku ili na mjestu kronične upale (do koje može doći kod mnogih kožnih bolesti). On najčešće potječe s dijelova kože oštećenih suncem, kao što je aktinička keratoza. Obično se pojavljuje nakon dobi od 50 godina.