Ptičja gripa

Osim ljudi, virus influence A inficira i razne životinjske vrste (ptice, svinje, konji, morski sisavci). Virus je patogen za brojne ptičje vrste i perad, a divlje vodene ptice smatraju se primarnim rezervoarom svih podtipova virusa influence A. U njih je otkriveno svih 16 do sada poznatih vrsta hemaglutinina (H) i devet vrsta neuraminidaza (N). Influenca ptica je odavno poznata bolest uzrokovana različitim tipovima virusa A. Niskopatogenim se smatraju tipovi H9N2, H7N2, H7N3, te H7N7 koji ponekad i u ljudi uzrokuju blage oblike bolesti (npr. konjunktivitis). No već desetak godina u zemljama jugoistične Azije u ptica se pojavljuje visokopatogeni virus H5N1 koji uzrokuje tešku bolest, odnosno ugibanje divljih ptica i peradi. Taj se virus u posljednjih godina proširio i na većinu azijskih i europskih te afričkih zemalja. Virus influence ptica H5N1 izrazito je patogen za divlje ptice i perad pa uzrokuje velike ekonomske štete.

Ptičja gripa, kao vrlo teška bolest u ljudi uzrokovana visokopatogenim virusom H5N1 prvi se put pojavila u Hong Kongu još 1997. godine, kada je od 18 oboljelih osoba šest umrlo. Nakon toga je vladalo relativno dugo zatišje, a od prosinca 2003. godine bolest se pojavljuje u zemljama jugoistočne Azije (Vijetnam, Tajland, Kambodža, Kina, Indonezija, Laos). Godine 2006. bolest u ljudi registrirana je i u Turskoj, Iraku, Azerbejdžanu, Egiptu, Džibutiju i Nigeriji. Prema izviješću Svjetske zdravstvene organizacije ukupno je do kraja studenoga 2007. godine oboljelo 340 ljudi, a umrlo ih je više od 60%. Ptičja gripa zabilježana je samo u ljudi koji su bili u vrlo bliskom i dugotrajnom kontaktu s inficiranom peradi u vrlo siromašnim uvjetima življenja. Bolest se samo incidentalno, iznimno rijetko i samo zgodimice prenosi s oboljelih ptica na ljude, a sa sigurnošću nije dokazan prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka. No bitno je istaknuti da se dogodio neuobičajen prijelaz ptičjeg virusa na ljude, odnosno da je probijena karakteristična zapreka između vrsta.

Ptičja gripa u ljudi je vrlo teška bolest. Počinje naglo, povišenom temperaturom i drugim općim simptomima (poput obične gripe), ali se odmah pojavljuju i znakovi zahvaćenosti pluća (kašalj, zaduha). Već na početku bolesti rendgenski se registriraju plućni infiltrati, a uslijedi respiratorna insuficijencija i zatajenje drugih organa. Obolijevaju i umiru uglavnom mladi ljudi, najčešće djeca i adolescenti. Zbog pojave ptičje gripe u ljudi i već zabilježenih promjena H5N1 virusa, strahuje se da bi on daljnjim mutacijama i adaptacijom na čovjeka mogao postati pandemijskim sojem. To će se dogoditi ako se virus adaptira i prilagodi na čovjeka te postane lako prenosiv, ne samo s ptica na ljude, nego i s čovjeka na čovjeka, poput sada cirkulirajućih tipova humanih virusa. No promjene virusa influence A nisu predvidive pa se može pojaviti i neki drugi pandemijski soj.

Najvažnija epidemiološka i klinička obilježja influence:

• virus influence A neprekidno se spontano mijenja
• zbog stalnih antigenskih promjena čovjek je stalno izložen bolesti
• velike promjene ili nastanak novog virusa uzrokuju pandemije influenca se pojavljuje epidemijski svake godine u zimskim mjesecima
• epidemija gripe obično traje 5 do 7 tjedana
• virusi influence vrlo se lako prenose dodirom i zrakom (kapljičnim putem)
• za razliku od drugih prehlada influenca je ozbiljna i teška bolest
• influenca je opraćena brojnim komplikacijama
• influencu je najbolje preležati u krevetu
• sve osobe starije od 65 godina i kronični bolesnici trebaju se cijepiti svake jeseni
• postoje specifični antivirusni lijekovi (inhibitori neuraminidaze)
• antibiotici ne djeluju na viruse influence, a učinkoviti su samo u liječenju bakterijskih komplikacija.