Cink i imunološki sustav

Sada se sa sigurnošću zna da je cink glavni zaštitnik imunološkog sustava i važan čimbenik u suzbijanju bolesti. Jasno je utvrđeno da je cink ključan za imunitet koji se prenosi putem stanica. Uzmite slučaj nizozemskih frizijskih goveda (mutantni soj A46) s poremećajem u apsorpciji cinka. Ta su goveda osjetljivija na upale i ranije ugibaju. Pokazalo se da je i njihov stanični imunitet narušen, koji se liječi uzimanjem cinka kao dodatka prehrani.

Postoji sličan, ali rjeđi poremećaj koji pogađa ljude pod nazivom Acrodemiatitis emeropathica. I ljudi s ovim poremećajem skloniji su upalama i ranije umiru. Ovo se stanje također može liječiti cinkom. U tih je pacijenata poremećen imunološki rad bijelih krvnih stanica kao i drugih dijelova njihovoga imunološkog sustava.

Istraživanja su pokazala nedvojben pad u broju cirkulirajućih T-limfocita, koji se bore protiv upala, u pacijenata starijih od sedamdeset godina, koji pripadaju jednoj od rizičnih skupina u pogledu čestih upala. Danas se tvrdi da bi jedan od razloga slabljenja imunološkog sustava s godinama mogao biti niska razina cinka. Druge su studije pokazale da pacijenti koji boluju od side imaju znat­no niže razine cinka u krvi u usporedbi s kontrolnom skupinom. To pokazuje ulogu cinka u obliku dodatka u tih pacijenata.

Izvori cinka

Preporučena je svakodnevna doza cinka za odrasle 15 mg, a za djecu 10 mg. Najbolji izvori cinka u hrani su integralne žitne pahuljice, mahunarke i meso. I kamenice imaju vrlo visoke razine cinka.

Naša sposobnost apsorpcije cinka opada s godinama. I vlakna, željezo i kalcij smanjuju količinu cinka koju možemo apsorbirati. Previše vlakana u hrani može smanjiti apsorpciju cinka preko stijenke crijeva u krvotok. Previše željeza i kalcija u hrani može se natjecati s cinkom za apsorpciju i smanjiti njegov unos u tijelo.

Ja preporučujem najmanji dnevni unos cinka od 10 do 15 mg za djecu i dvo­struko toliko za odrasle, posebice ako su skloni čestim upalama. To je više od RDA (preporučeni dnevni unos prema preporuci medi­cinskih znanstvenika), ali je nužno za brzo ispravljanje nedostatka i smanjivanje učestalosti upala. Obično preporučujem dodatak cinka u tromjesečnome razdoblju, a po­tom ponovno ocjenjujem stanje.

Je li uporaba cinka kao dodatka sigurna?

Ne postoje štetne posljedice koje se povezuju s malom dozom cinka kao do­datka. Megadoze cinka, međutim, u količini od 300 mg na dan mogu imati negativne posljedice po imunološki sustav pa je stoga ispravna doza važna. U jednoj studiji u kojoj je 11 ljudi uzimalo 150 mg cinka dva puta na dan u razdoblju od šest tjedana došlo je do znatnog opadanja njihove imunološke funkcije (Chandra, 1984.). Budući da se cink natječe s bakrom za apsorpciju putem stijenke crijeva, velike doze cinka mogle bi izazvati nedostatak bakra. Stoga, ako uzimate velike doze cinka kao dodatka (tj. više od gore predloženih doza), bilo bi dobro uzimati i bakar u obliku dodatka. Trebala bi biti dovoljna doza bakra koja iznosi jednu desetinu doze cinka. Drugim riječima, ako uzi­mate 50 mg cinka na dan, onda uzmite i 5 mg bakra.

Ukratko

Cink je važan za mnoge kemijske reakcije u tijelu. Čak i blagi nedostatak može imati znatne posljedice, posebice po imunološki sustav. Istraživanja su poka­zala pozitivnu ulogu cinka u zaštiti imunološkog sustava i suzbijanju bolesti, posebice virusnih upala u kojima se malo toga može učiniti konvencionalnom medicinom.

Hrana bogata cinkom obuhvaća kamenice, integralne žitne pahuljice i mahu­narke. Ljudima koji su skloni upalama preporučuje se uzimanje dodatka pre­hrani, ali nemojte uzimati vrlo velike doze cinka, tj. više od 50 mg na dan.

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi: