Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Što je to makrobiotika?

Što je to makrobiotika?

Što je to makrobiotika?
  • Objavljeno: Utorak, 08.07.2008.
  • Broj pregleda: 5.814
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Odgovor je vrlo jednostavan; nisko-kalorična vegetarijanska prehrana sa mnogo vlakana. Sama riječ dolazi iz grčkoga jezika a u prijevodu znači ?dug život?. Makrobiotičku prehranu i način življenja stvorio je jedan napredni Japanac George Ohsawa, koji je vjerovao da se u prirodi i jednostavnoj prehrani krije tajna očuvanja zdravlja.Ohsawina dijeta je sadržavala točno deset faza, a u posljednjoj se konzumiralo samo voda i smeđa riža. Njegovu dijetu u današnje vrijeme ne preporučuju niti sami stručnjaci makrobiotike, jer je vrlo rigorozna te opasno može narušiti zdravlje kod ljudi sa nedovoljnim imunitetom. U biti rijetko tko bi je izdržao, ne bi je proveo do kraja.

Njegovu makrobiotičku teoriju preuzima Michio Kushi te davne 1978.godine otvara Kushi Institut sa sjedištem u Bostonu. Michio i njegova žena Aveline pišu i objavljuju mnoge knjige upravo o makrobiotici i oni su zaslužni za planetarni uspjeh ovog načine prehrane.

Ta vrste prehrane sadrži vrlo malo masnoća, i vrlo visoki udio vlakana jer se bazira na žitaricama i povrću. Vrlo malo se konzumira hrana životinjskog porijekla, meso zamjenjuje soja koja je bogata fitoestrogenima. Smatra se da takav način prehrane povoljno djeluje na mnoge bolesti (rak dojke u žena i rak prostate kod muškarca). Osobe koje su zdrave, ovakav način prehrane shvaćaju kao prevenciju protiv mnogih zloćudnih bolesti. Smatra se da sadržaj fitoestrogena može zaštititi od nekih vrsta raka, no potrebno je još provesti mnoga istraživanja ne bi li se sa stopostotnom sigurnošću to moglo potvrditi.

Makrobiotičku prehranu čine

  • 1. Integralne žitarice (50-60% svakoga obroka); ječam, proso, integralna pšenica, smeđa riža, heljda, raž, kukuruz. Kruh, tjestenina se konzumiraju vrlo rijetko.
  • 2. Juha (jedna do dvije šalice dnevno); od miso i shoje.
  • 3. Povrće (25-30% dnevno); najčešće sirova, a još se i pari, peče, kuha i pirja.
  • 4. Grahorice (10% dnevno); kuhane i tofu, nato i tempeh.
  • 5. Životinjska hrana se strogo izbjegava (samo mala količina ribe ili neke druge morske hrane par puta u toku tjedna).
  • 6. Biljke (senf, daikon, hren.) čiste organizam od otrova.
  • 7. Umjereno konzumiranje sjemenki i orašastoga voća.
  • 8. Voće se jede više puta u toku tjedna ali se izbjegavaju strogo egzotična tropska voća (papaja, mango i ananas).
  • 9. Deserti umjereno (2-3 puta tjedno); prirodna hrana (jabuke, sušeno voće). Strogo se zabranjuju industrijski šećer, med i čokolada.
  • 10. Od ulja se koriste; sezamovo i kukuruzno.
  • 11. Od začina; morska sol, morske trave, kiseli krastavci, ocat od smeđe riže, shoju i umeboshi.
Preuzmite CentarZdravlja vodič

Isprobajte ove ukusne i sočne poslastice s tikvicama

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije