Prerano rođena djeca i moguće komplikacije

Svjetska zdravstvena organizacija nedonoščad definira kao sve bebe rođene prije 37. tjedna, od prvog dana posljednje menstruacije.

Jednostavno označavanje svih beba rođenih prije 37. tjedna kao nedonoščad ne pomaže objasniti ozbiljnost problema kada je u pitanju prijevremeno rođenje djeteta.

Beba, rođena prije 36. tjedna, će se vjerojatno malo sporije hraniti.

Beba, rođena prije 33. tjedna će imati ozbiljne probleme, možda i nedovoljno razvijena pluća.

Rođenje bebe prije 28. tjedna uzrokuje vrlo značajne probleme, ali je stopa preživljavanja poprilično velika.

Nije neuobičajeno da se bebe rode ranije i da imaju zaostajanje u intrauterinom rastu (IUGR, eng. intrauterine growth restriction), što negativno utječe na njihovu preživljavanje. Ovi podaci ne vrijede za svaku bebu ali:

• vjerojatnost preživljavanja je 90% ako beba teži više od 800 grama.
• vjerojatnost preživljavanja je 50% ako beba teži više od 500 grama.
• vjerojatnost preživljavanja je 80% ako je beba rođena prije 28. tjedna trudnoće.

Provjerite što još trebate znati o prerano rođenoj bebi!

Beba koja je mala za gestacijsku dob može imati premalu količinu potkožnog masnog tkiva i koža može postati naborana.

S obzirom da je stopa smrtnosti pala, smanjio se intenzitet perinatalnih intervencija, posebno kod prevencije ozljeda mozga ili abnormalnog razvoja mozga. Nedonošče se suočava s brojnim problemima, koji su još naglašeniji ako je u pitanju zaostajanje u intrauterinom rastu.

Hipotermija ili pothlađenost je veliki rizik, pogotovo ako beba ima premalo potkožnog masnog tkiva.

Hipoglikemija je također još jedan rizik, pogotovo ako je u pitanju zaostajanje u intrauterinom rastu. Postoji rizik od premale razine kalcija u tijelu. Sve to može uzrokovati dugoročna i ozbiljna oštećenja mozga.

Što je beba ranije rođena, to je veći rizik od nastanka sindroma respiratornog distresa. Uzimanje steroida prije poroda može pomoći, ali problem će i dalje ostati dosta ozbiljan. Ako bebi treba dati kisik, to se mora pažljivo pratiti. Ako je razina kisika prevelika, izlaže se povećanom riziku od nastanka retrolentalne fibroplazije i sljepoće.

Nedonošče je osjetljivije na neonatalnu žuticu i kernicterus jer je razina bilirubina niža nego kod starije bebe.

Prerano rođene bebe su osjetljivije na infekcije.

Imaju povećan rizik od nastanka intraventrikularnog krvarenja i ozbiljnih dugoročnih posljedica.

Sve su to problemi s kojima se suočava nedonoščad, ali kada je beba otpuštena iz bolnice, to ne znači kraj problema. Beba koja je malo prerano rođena će imati male ili nikakve dugoročne probleme. No bebe koje su značajno prerano rođene i koje život počinju s borbom za život, će vjerojatno imati brojne i ozbiljne dugoročne probleme.

Ozbiljni problemi, kao što su cerebralna paraliza, sljepoća i gluhoća se mogu javiti kod 10 do 15% nedonoščadi. Postoje neki dokazi da je rizik od nastanka manji kod beba rođenih između 28. i 31. tjedna, odnosno da tada počinje značajno padati. Ove brojke i postoci se trebaju razmatrati s velikim oprezom jer različita istraživanja uzimaju različite kriterije za određivanje rizika.

Vid i sluh

Oko 1 od 4 bebe s porođajnom težinom ispod 1,5kg ima periferno ili središnje oštećenje sluha, ili oboje.

Djeca koja rano prolaze kroz testiranja i liječenje retinopatije imaju poboljšane funkcije kasnije u životu, u odnosu na djecu koja kasnije prolaze kroz testiranja i liječenje. Ipak, povećanje stope preživljavanja nedonoščadi također znače i povećan broj slučajeva uznapredovale retinopatije koja ne odgovara na tradicionalne terapije. U jednom istraživanju se pokazalo da čak 66% beba s porođajnom težinom manjom od 1,25kg pati od retinopatije.

Često vraćanje u bolnicu

Djeca rođena s ekstremno niskom porođajnom težinom (500 do 999 grama) se nakon odlaska u bolnicu češće vraćaju na liječenje i imaju druge zdravstvene probleme u godinama nakon izlaska iz bolnice. Respiratorne bolesti i respiratorne infekcije su najčešći razlog ponovnog dolaska u bolnicu.

Kognitivna i neuromotorna oštećenja se povećavaju sa smanjenom gestacijskom dobi. Mnoga ova djece trebaju specijaliziran oblik skrbi.

Oko polovica djece koja su rođena od 24. tjedna do 28. tjedna trudnoće pati od neke vrste invaliditeta. Oko trećina djece rođene između 29. tjedna i 32. tjedna trudnoće ima iste probleme.

Ponašanje i psihomotorni problemi

Jedno istraživanje iz Liverpoola je proučavalo djecu u dobi od 7 i 8 godina koja su rođena prije 32. tjedna trudnoće i koja su bila dovoljno dobrog zdrava da prisustvuju nastavi. Kada su ih uspoređivali s ostalom djecom koja su rođena u punom terminu, došli su do sljedećih rezultata:

• invalidnosti mogu biti suptilne i brojne
• prerano rođena djeca su imala smanjene motoričke vještine i to je utjecalo na školski uspjeh, čak i kada su imala normalan kvocijent inteligencije
• preko 30% prerano rođene djece je imalo razvojni poremećaj koordinacije (DCD)
• prerano rođena djeca imaju veću vjerojatnost da će biti hiperaktivna, lakše ih je omesti, impulzivna su i manje uporna. Također su bila sklonija precjenjivanju svojih sposobnosti
• poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD) je ustanovljen kod 8,9% prerano rođene djece.

Iako su se glavne poteškoće smanjile, razina invalidnosti se nije činila niti malo nižom, u odnosu na nedonoščad prije 10 ili 20 godina, bez obzira na poboljšanja u njezi nedonoščadi.

Razvoj mozga

Zastoja rasta ploda (IUGR) može biti vrlo važan u najranijim fazama razvoja mozga, što dovodi do smanjenog kvocijenta inteligencije i razvojnih vještina. Bebe rođene prije 33. tjedna mogu imati vidljivo manji volumen mozga i povećan volumen lateralnih ventrikula u adolescentskoj dobi.

Emocionalni razvoj - od adolescentske dobi pa nadalje

Kada su znanstvenici proučavali tinejdžere rođene prije 29. tjedna, ustanovili su da imaju problema u emocionalnom razvoju, probleme s pažnjom i probleme u odnosu s drugom djecom. No, nisu ustanovili da su skloniji delinkventnosti, depresiji ili zloupotrebi droga.

Kada su znanstvenici proučavali osobe u dobi od 18 i 19 godina, koje su rođena prije 33. tjedna, ustanovili su da češće pate od poremećaja osobnosti koji je izraženiji kod osoba ženskog spola.

Kada su proučavali osobe u dobi od 19 do 22 godine, ustanovili su da su u prosjeku niže, da češće uzimaju lijekove i rjeđe se odlučuju na visoko obrazovanje.

Prevencija

Smanjenje morbiditeta i mortaliteta uzrokovanih prijevremenim porodom može biti primarno (usmjereno na sve žene), sekundarno (usmjerena na uklanjanje ili smanjivanje postojećih rizika) ili tercijarno (poboljšanje zdravlja nedonoščadi). Do sada se u većini slučajeva primjenjuje samo tercijarno smanjenje.

Primarno smanjenje - moraju se riješiti problemi socijalne deprivacije, loša prehrana i zloupotreba droga. Također se mora spriječiti pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola.

Sekundarno smanjenje - antenatalna skrb je važna i treba biti dostupna svim ženama.

Tercijarno smanjenje - ovdje je riječ o intervenciji kada se pojave značajnije i ozbiljnije komplikacije.

Potpora roditeljima

Kada je beba pod posebnom bolničkom njegom, to može biti vrlo emotivno i traumatično razdoblje za oba roditelja. Roditelje treba poticati da posjete bebu i borave što više vremena s bebom. Dojenje može biti jako teško, ali ga treba poticati. Majčino mlijeko je najbolje za bebe, posebno one koja su prerano rođene.

Beba, koja je priključena na monitor, je priključena i na cijevi. Možda nećete moći držati dijete ili ga nećete moći držati koliko želite. Mora se poticati fizički kontakt, ali će povezivanje biti teže nego s potpuno zdravom bebom.

Stopa preživljavanja je s godinama porasla i povećala broj etičkih problema i pitanja. Sada je moguće spasiti život prerano rođenih beba. Tu se postavlja pitanje je li to uvijek u najboljem interesu bebe, roditelja i društva.

Prerano rođena djeca često mogu imati problema s fizičkim i psihičkim zdravljem. Možda će biti slijepa, gluha, mentalno ograničena ili pak patiti od brojnih poremećaja. Kvaliteta bebinog života može biti jako niska.

No, prerano rođene bebe mogu biti potpuno zdrave. Neki primjeri jako uspješnih prerano rođenih beba su Albert Einstein, Isaac Newton i Charles Darwin.