Odlukom Hrvatskog sabora 2006. godine, 26. svibnja proglašen je Nacionalnim danom darivanja i presađivanja organa i tkiva, a 2007. godine Hrvatska je postala članica Eurotransplanta – ugledne međunarodne organizacije za dodjelu i razmjenu organa između osam država Europske Unije.

Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa prilika je da se zahvalimo svim zdravstvenim djelatnicima i svima, koji na bilo koji način doprinose uspješnosti Nacionalnog transplantacijskog programa te da iskažemo zahvalnost i poštovanje svim obiteljima darivatelja organa na njihovoj plemenitoj odluci o darivanju organa kojom su drugima podarili novi život na dar, piše Ministarstvo zdravstva.

Presađivanje organa i tkiva danas je širom svijeta prihvaćena i uspješna metoda liječenja bolesnika kod kojih je došlo do nepovratnog zatajenja funkcije organa kao što su srce, bubrezi, jetra, gušterača ili pluća, putem presađivanja organa preminulih osoba ili u nekim slučajevima živih srodnih i nesrodnih darivatelja. Uspješna transplantacija spašava živote i izuzetno pridonosi poboljšanju kakvoće života primatelja, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Hrvatska ima zakon tzv. pretpostavljenog pristanka

U Hrvatskoj se mogućim darivateljem organa smatra svaka preminula osoba koja se za života tome nije izričito protivila. Osobe koje poslije smrti ne žele darovati organe i tkiva trebaju popuniti Izjavu o nedarivanju kod izabranog liječnika obiteljske medicine, koje se upisuju u registar nedarivatelja pri Ministarstvu zdravstva.

Hrvatska ima zakon tzv. pretpostavljenog pristanka, što znači da su svi građani Republike Hrvatske mogući darivatelji qko se za života nisu tome protivili. Bez obzira na pozitivne zakonske propise koji omogućuju darivanje organa, ako se obitelj umrle osobe izričito protivi darivanju organa, njihova želja se poštuje. Građani bi još za života trebali donijeti odluku vezano uz darivanje organa poslije smrti te o svom stavu informirati svoje bližnje. Na žalost, obitelj u većini slučajeva nije upoznata sa stavom umrlog člana o darivanju organa, no ukoliko osoba posjeduje donorsku karticu obitelj uglavnom poštuje njen stav i ne protivi se eksplantaciji. Za sva pitanja vezano uz Transplantacijski program kao i Donorsku karticu, građani se mogu obratiti Ministarstvu zdravlja.

U Republici Hrvatskoj se transplantacije izvode u pet kliničkih bolničkih centara, a prema podacima mreže Eurotransplant, naša država je posljednjih 10 godina zemlja s najvećim brojem donora po glavi stanovnika u Europi, navodi HZJZ.

Detaljniji statistički pokazatelji aktivnosti mreže Eurotransplant (uključujući podatke za Hrvatsku) dostupni su putem sljedeće poveznice.