Kako izbjeći zaduženja i sačuvati zdravlje?

Da bismo izbjegli nesane noći i izlaganje stresu zbog loše novčane situacije, trebali bismo čvrsto držati uzde svojih financija.

Britanski stručnjaci nedavno su proveli istraživanje koje je u blisku vezu dovelo financijske probleme i loše zdravlje. Dugotrajne financijske 'muke' čine ljude osjetljivijima na psihološki stres do kojeg dolazi nakon promjena u životnom stilu. Loša financijska situacija čini nas i podložnijima za razvijanje uobičajenih mentalnih poremećaja.

Ljudi često ne traže pomoć za svoje probleme i nađu se u začaranom krugu iz kojeg ne mogu pronaći izlaz. To se posebno odnosi na probleme novčane prirode.

Granica intimnosti

Ljubica Uvodić-Vranić, prof. psihologije, ispričala nam je kako je iz rada s ljudima primijetila da su teme vezane uz osobne financije postale "intimne teme" o kojima ljudi ne vole razgovarati.

Nekada su intimne teme bile one vezane uz spolni život. U današnje vrijeme o tome se otvoreno priča. Intimnom temom smatra se nečija plaća ili način njenog trošenja ? izjavila je Uvodić-Vranić.

Psihologinja najveći problem vidi u razlozima koji ljude dovode do zaduženja. Činjenica je da hrana poskupljuje, kao i režije i benzin. Ipak, racionalnim raspolaganjem novaca kao i metodom "stezanja remena" svatko bi mogao izbjeći zaduženja i glavobolje koje ga redovito slijede.

Optička varka

Oni koji su izmislili kreditne kartice smislili su jako dobar način kojim nas nagovaraju da trošimo. Većina nas uopće ne percipira da će na kraju mjeseca sve što smo kupili karticom doći na naplatu. Kartica ne sliči ni na kune ni na eure, i ne budi nikakvu asocijaciju na novac ili dug. Bilo bi odlično kad bi se zvala "dužnička kartica". Možda bismo tada manje trošili ? smatra Uvodić-Vranić.

Čini se kako je najveći problem svih nas, koji imamo debeli minus na tekućem ili otplaćujemo rate, taj što uopće ne znamo što, kako i kada trošimo.

Šepurenje

Isto tako, skloni smo pretjeranoj i nepotrebnoj potrošnji jer se volimo uspoređivati s drugima.

Skloni smo imitiranju okoline. Jedan pametan čovjek jednom je izjavio: Radimo produženo kako bismo kupili stvari koje ne trebamo i kako bismo impresionirali susjede do kojih nam nije stalo, u telefonskom razgovoru slikovito nam je objasnila psihologinja Uvodić-Vranić.

U radu s ljudima psihologinja je nepotrebno trošenje doživjela i na vlastitoj koži i to u obliku poklona.

Dovoljno je reći hvala

Događa se da kad nekome pomognem, ljudi mi se žele zahvaliti. Kako znaju da neću primiti novac, često mi donesu nekakvu sitnicu. Tih sitnica imam već pun stan, a za svaku od njih netko je potrošio određenu svotu novaca. Iz toga mogu zaključiti da su ljudi zaboravili zahvaljivati na drugačiji način. Recimo, staromodno pismo ili koja lijepa riječ meni bi značile puno više od predmeta ? rekla je.

Da bismo izbjegli nesane noći, glavobolje, čupanje kose i beskrajno izlaganje stresu zbog loše financijske situacije, koje uz sve ostale probleme i svakodnevne izazove mogu biti "kap koja je prelila čašu" našeg zdravlja (tjelesnog i mentalnog), moramo biti oprezni.

Kako na pravi put?

Ljubica Uvodić-Vranić, prof. psihologije, za to je dala jedan jednostavan, ali vrlo učinkovit savjet.

Jednako kao i kad se netko odluči boriti s viškom kilograma, a uopće nije svjestan koliko hrane dnevno pojede, tako ni većina nas ne zna koliko troši, jer o tome ne vodimo brigu. Zbog toga savjetujem da se u jednu bilježnicu zapisuje sve što, kada i koliko kupujemo te koliko trošimo. Trebamo imati uvid u vlastitu potrošnju, tek tako ćemo znati kada smo i na što skloni pretjerano trošiti.

Ljudi često razmišljaju na sljedeći način "joj, tako teško radim, nemam ništa od života, nije istina da si ne mogu priuštiti (npr.) lijepu majicu svaki mjesec". Ono što je istina jest da si ne mogu priuštiti. Kupe li svejedno tu "majicu", mogli bi zapasti u financijske probleme i s vremenom imati "još manje od života". Ponekad bismo prema sebi trebali biti malo stroži ? izjavila je Uvodić-Vranić.

Izgleda da kao što djeca pate za igračkama, i odrasli ljudi imaju više-manje nepotrebne želje. Ipak, kao i u svemu, i tu je važna mjera. Potrebno je znati koliki su nam prihodi, koliko možemo trošiti i imati dovoljno samokontrole da ne prijeđemo tu granicu.