Jeste li znali da je utapanje treći vodeći uzrok smrti od nenamjernih ozljeda u svijetu? Čak 236 tisuća osoba smrtno strada od utapanja godišnje. Kako bi se ukazalo na važnost ovog problema, od prošle godine svakog 25. srpnja obilježava se Svjetski dan prevencije utapanja prema odluci Ujedinjenih naroda.

U prosjeku godišnje umrlo je 85 osoba u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj i to više muškaraca (66) nego žena (19). Dodatno, od 2011. do 2020. umrlo je ukupno 857 osoba u Hrvatskoj od posljedica utapanja, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Kada se usporedimo s europskim zemljama, Hrvatska je 2019. godine bila na 6. mjestu po dobno standardiziranoj stopi slučajnog utapanja. Ispred nas nalazile su se Latvija, Litva, Rumunjska, Estonija i Grčka.

Sljedeće skupine izložene su povećem riziku od utapanja

• mala djeca
• neplivači
• muškarci
• osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti
• osobe koje su konzumirale alkohol
• osobe koje se kupaju u jezerima i rijekama

Ljetne temperature tjeraju građane na osvježenje od sparina kupanjem u rijekama, jezerima ili na moru, a uz ove savjete HZJZ-a pravilno se pripremite i spriječite opasnosti koje se mogu pojaviti.

Stalan nadzor djece u vodi

Manja djeca mogu se utopiti u vrlo maloj količini vode, dovoljno je svega nekoliko centimetara visine u kratkom vremenu. Zbog toga trebaju biti pod stalnim nadzorom pa čak i do se kupaju u kadi ili malom bazenu. Utapanje je vodeći uzrok smrti kod djece u Hrvatskoj, navodi Hrvatski Crveni Križ, pa je stalan nadzor jedno od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja djece.

Osim toga, preporučuje se i onemogućivanje slobodnog pristupa bazenima, kontejnerima s vodom i drugim izvorima vode djeci. Bazeni bi trebali imati dovoljno visoke zaštitne ograde, a oni u dvorištima bi trebali biti prazni i udaljeni od izvora vode. Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani od pristupa djece.

Svladavanje vještine plivanja

Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88%. Naravno, djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati u usavršavanju plivanja. Osim za djecu, postoje i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje ne znaju plivati trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom iskusnijih plivača.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnom nadzorom. Osim prsluka, moguće je korištenje sigurnosnih pojasa ili rukavica, ali oni ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Također, prsluk se preporučuje prilikom vožnje na čamcima ili drugim plovilima kod djece i odraslih.

Posebno treba pripaziti kod kupanja u rijekama i jezerima zbog mutne vode, neravnog dna, iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova. Usvajanje mjera sigurnog ponašanja u vodi je ključno za siguran užitak. Preporučuje se postepeni ulazak u vodu i plivanje u društvu. Skakanje u vodu, a posebice na glavu kao i dugo zadržavanje daha pod vodom nije poželjno. U vodu uđite najmanje dva sata nakon jela, nikako odmah nakon obroka.

Oprezno ronjenje

Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah kao ni hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Uvijek ronite u paru uz poznavanje i primjenu osnovnih pravila sigurnog ronjenja.

Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti

Kronični bolesnici koji boluju od srčanih bolesti, dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju. No, treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava i tako povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.

Izbjegavanje konzumacije alkohola

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog raznih čimbenika poput poremećaja svijesti, smanjenja kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji i brojnih drugih promjena u ljudskom organizmu.

Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja

Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti drugu osobu, stoga se preporučuje da se spašavanje prepusti osobama koje su obučene za to. Ako nema takvih osoba u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstava poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Vezani sadržaj:

• Kako prepoznati utapanje?
• Zašto nam treba plivanje?
• 7 razloga zašto trebate plivati tijekom cijele godine