“Djeca su žive poruke koje šaljemo u nepoznato vrijeme budućnosti! ”

“Children are the living messages we send to a time we will not see! ”

Neil Postman

Doista, djeca su žive poruke koje šaljemo u nepoznato vrijeme budućnosti! Kako smo ih odgojili, kakve smo im vrijednosti usadili i kako smo ih hranili, odredit će njihovu budućnost. Pravilnom i raznolikom prehranom organizam našeg djeteta raste zdravo i bez posljedica na zdravlje u odrasloj dobi.

Mnogi imaju mišljenje: “Pa što ako dijete jede velike količine slatkiša, pije slatke gazirane napitke umjesto vode, prečesto konzumira fast food- nije joj/mu ništa! Krvna slika je savršena.”

Imam jednu lošu vijest: “Posljedice loše prehrane se očituju u budućnosti. Za 10, 20 ili 30 godina. Dobar primjer posljedice loše prehrane i pretilosti je ateroskleroza.

Pretilost kod djece

Ateroskleroza je proces, koji počinje još u djetinjstvu, a karakterizira ga nastajanje masnih naslaga u krvnim žilama cijeloga tijela. Posljedica ateroskleroze je sužavanje krvnih žila što dovodi do pojave različitih kardiovaskularnih bolesti kao što su npr. moždani i srčani udar, koje su među vodećim uzrocima smrti u svijetu.

Prema podacima svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pretilost kod djece je jedan od najvećih globalno javno-zdravstvenih izazova 21. Stoljeća. Procjenjuje se kako je u zadnjih 40 godina broj pretile djece školske dobi i adolescenata porastao čak 10 puta.

• Pretila djeca, većinom, izrastaju u pretile odrasle osobe, a debljina je povezana s nizom bolesti, od dijabetesa tipa 2, hipertenzije, nealkoholne masne jetre, respiratornog distresa i brojnih drugih. Djeca danas češće obolijevaju od bolesti koje su prije bile karakteristične za stariju životnu dob.
• Pretila djeca su izložena stigmatizaciji. Psihološki aspekti izraženi su u nedostatku samopouzdanja, a brojna istraživanja nam ukazuju da se kod pretile djece anksioznost i depresivnost javljaju češće nego kod vršnjaka normalne tjelesne mase.
• Pretila djeca posljedično imaju lošiju kvalitetu života i niži očekivani životni vijek.

Igrališta su prazna

Svjedoci smo novog doba u kojem mediji imaju jako veliku ulogu u svakodnevnom životu i snažno utječu na sve njegove aspekte. Većina oglasa za djecu je usmjerena na oglašavanje slatkiša i brze hrane.

Nekada su najveći utjecaj na dječji intelektualni i emocionalni razvoj imale obitelj i škola. Ubrzanim razvojem medija promijenio se način na koji djeca uče, ali i provode slobodno vrijeme. Danas većina djece slobodno vrijeme provodi ispred ekrana. Sjedeći! A igrališta su gotovo pa prazna.

Bolje spriječiti nego liječiti

Sve ove statistike i podaci nas alarmantno zovu da se trgnemo i učinimo nešto kao roditelji i društvo. Dosadašnji pristupi problematici dječje pretilosti nisu dali očekivane rezultate te je potrebno pojačati preventivne aktivnosti na svim razinama. Iako smo se mi nutricionisti veselili novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18) koji je na snazi od 1. siječnja 2019. gdje smo u članku 155. jasno navedeni kao zdravstveni radnici, među ostalim profesijama koje obavljaju zdravstvene djelatnosti u procesu dijagnostike, prevencije i liječenja. No nema nas puno zaposlenih u domovima zdravlja, kliničko bolničkim centrima, a da ne spominjem vrtiće, škole i sportske klubove.

Na koji način možete iskoristiti ovo vrijeme za jačanje imuniteta, provjerite ovdje.

Vezani članci:

• Pretilost u trudnoći: koje su posljedice?
• Orašasti plodovi, mlijeko i druge prehrambene navike koje mogu biti pogubne!
• Evo kako vaša osobnost utječe na kilažu!