Ove greške s ostacima hrane mogu dovesti do trovanja!

Ove greške s ostacima hrane mogu dovesti do trovanja!

Ove greške s ostacima hrane mogu dovesti do trovanja!
  • Objavljeno: Petak, 18.01.2019.
  • Broj pregleda: 2.409
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: Depositphotos

Kategorija: Zanimljivosti

Konzumiranje ostataka kuhane hrane nikako ne bi trebalo shvaćati olako. Pravila kojih bi se trebalo pridržavati ne manjka, a većina s tim ima iskustva na dnevnoj bazi: u želji da ne „pofali“ obroka za vas i vašu obitelj, jednostavno skuhate previše.

Vrlo je važno s onim što ostane postupati na pravi način ako ćete hranu ponovno jesti. Najekonomičniji i najjednostavniji način svakako je staviti ju u hladnjak, ali i tu treba biti oprezan – temperatura je najvažniji faktor kada je riječ o razvitku mikroorganizama. Baš poput nas, bakterije i gljivice također uživaju u prednostima koje im nude neke namirnice.

Jedući ju se množe, povremeno i naočigled kvare – pomislite samo na pljesnivi kruh ili staru, pocrnjelu salatu.

A ako se radi o mikrobima koji mogu izazvati bolesti, poput salmonele, kampilobaktera, E. coli ili listerije, možete se vrlo neugodno otrovati, i to samo nekoliko sati „starom“ hranom. Riječ je o tome da većina mikroba može doseći opasne razine i prije nego što hrana promijeni izgled i uopće djeluje „pokvareno“, piše britanski Independent.

Kuhanje „ubija“​ mikrobe

Svaki oblik života treba nekoliko stvari kako bi opstao: izvor energije (za ljude to je npr. šećer, za biljke sunčeva svjetlost), kisik (za više oblike života), vodu, kemijske spojeve koji tijelo opskrbljuju dušikom, fosforom i sumporom, kao i pravilnu temperaturu. Voda je ključ, a bez nje ni mikrobi ne mogu rasti.

Upravo iz tog razloga, sol se dugo koristila kao pomoć u procesu – ona upija vodu i tako ju čini manje dostupnom mikrobima. Budući da u takvim uvjetima većina mikroorganizama ne može opstati, može se isto tako koristiti i kiselina (odnosno kiseljenje ili fermentacija).

Jasno, kuhanjem se većina tih organizama ubija, ali to ne znači da se ne mogu pojaviti nakon što hrana odstoji.

Pravilo je, stoga, jednostavno: ako se hrana ne može usoliti ili ukiseliti, a imate kuhane ostatke, morate ih čuvati na temperaturi koju mikrobi ne vole.

Pravila za čuvanje

Još biste jedno pravilo trebali imati na pameti – što je veća razina vode koju hrana sadrži, hrana je kvarljivija. Zato onu suhu, poput orašastih plodova, možete čuvati u staklenkama u ormarićima, a ona poput svježeg mesa i povrća vrlo će se brzo pokvariti ako ju ne stavite u zamrzivač.

„Opasna zona“ je ona između 5°C i 60°C jer na toj temperaturi većina bakterija koje izazivaju trovanje voli obitavati. Kako biste izbjegli neugodne posljedice, toplu hranu čuvajte poviše 60 ili pak ispod 5°C.

Pravilo „2 sata/ 4 sata“ također vam može biti jedna od smjernica. Ako su ostaci bili u „opasnoj zoni“, tj. na sobnoj temperaturi:

  • manje od dva sata - konzumirajte ih odmah ili pospremite na odgovarajući način
  • između dva i četiri sata - konzumirajte ih odmah
  • dulje od četiri sata - bacite ih

Prema tome, ako vam je ručak ostao na stolu ili predugo stajao na sobnoj temperaturi na toplome danu, najbolje bi bilo da ga odmah bacite. U protivnome, riskirate trovanje hranom, proljev i povraćanje, ali i mnogo gore želučane probleme.

Vezani sadržaj:

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Isprobajte ove ukusne i sočne poslastice s tikvicama

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Najčitanije zanimljivosti