Ove loše navike oštećuju mozak!

Svi imamo poneku lošu naviku i toga smo svjesni. No, neke od tih loših navika mogu oštetiti mozak.

Na primjer, nedostatak kronični nedostatak sna može biti uzrok demencije. Ako imate problema sa spavanjem, izbjegavajte alkohol, kofein i elektroniku u večernjim satima.

Alzheimerovoj bolesti također pogoduje manjak socijalnog kontakta, no tu se ne ubrajaju prijatelji s društvenih mreža. Ljudi koji se druže i koji imaju bliske prijatelje su sretniji i produktivniji.

Jedete li previše junk fooda, postoji mogućnost da oštetite dio mozga povezan s učenjem, pamćenjem i mentalnim zdravljem. Bobičasto voće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi i zeleno lisnato povrće čuvaju funkcije mozga i mogu usporiti mentalno propadanje. Umjesto vrećice čipsa, zgrabite šaku orašastih plodova.

Isprobajte hranu za zdraviji mozak!

Sluh možete oštetiti u samo 30 minuta slušanja preglasne glazbe preko slušalica. Na taj način ne oštećujete samo sluh. Gubitak sluha kod starijih osoba povezan je bolestima kao što su Alzheimerova bolest i gubitak moždanog tkiva. Mozak se mora dodatno naprezati kako bi pohranio ono što želite čuti. Glazbu ne biste trebali slušati glasnije od 60% volumena uređaja.

Mozgu također šteti premalo tjelesne aktivnosti. Premalo kretanja može uzrokovati demenciju, dijabetes, bolesti srca i krvožilnog sustava. Tri puta tjedno izdvojite 30 minuta za šetnju, radove po kući, brzo hodanje ili bilo koju drugu aktivnost koja vas opušta.

Još jedan uzročnik oštećenja mozga je pušenje. Doslovno može smanjiti volumen mozga što direktno utječe na pamćenje i uzrokuje demenciju i Alzheimerovu bolest, bolesti srca, dijabetes, moždani udar i visoki krvni tlak.

Prejedanje također ima negativan utjecaj na mozak. Konzumirate li hranu u pretjeranim količinama, mozak neće moći misliti i pamtiti u punom kapacitetu. Osim viška kilograma, prejedanje dovodi do bolesti kardiovaskularnog sustava, dijabetesa i Alzheimerove bolesti.

Provjerite kako pretilost utječe na mozak!

Pretjerani boravak u mračnom okruženju može izazvati depresiju, što u konačnici usporava rad mozga. Istraživanja pokazuju da je sunčeva svjetlost izrazito potrebna za razvoj mozga.