Sve države imaju velik izazov kako će zdravstvene i socijalne sustave prilagoditi sve bržem starenju stanovništva, a tjelesna aktivnost i vježbanje imaju dokazano povoljan učinak na očuvanje zdravlja starije populacije i smanjen pritisak na zdravstvene ustanove.

Do 2050. godine očekujemo da se udvostruči broj osoba starijih od 60 godina, u odnosu na 2015. godinu i njihov udio će iznositi 22 posto. Takav tempo starenja stanovništva predstavlja velik izazov za sve države i njihove zdravstvene i socijalne sustave jer se moraju prilagoditi demografskim promjenama. Jedna od važnijih aktivnosti u očuvanju zdravlja starije populacije je svakako vježbanje i tjelesna aktivnost, zbog čega se u nizu zemalja održavaju projekti i osvještava tu populaciju o skrbi za zdravlje, a među njima je i Hrvatska. Sve se to moglo čuti na konferenciji „Tjelesna aktivnost, zdravlje i kvaliteta života starijih osoba“, čiji je direktor dr. sc. Krunoslav Capak, a organizator Zagrebački savez sportske rekreacije.

Konferencija je okupila brojne stručnjake iz Zagrebačkog saveza sportske rekreacije, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Ministarstva zdravstva i mnoge druge, a dio je projekta Hepa S - Zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost (ZUTA) za seniore, kojeg financijski podupire Europska unija.

Vježbanje u starijoj dobi: česte zablude i istine

Najčešće bolesti kod starije populacije posljedica su nedovoljne tjelesne aktivnosti

Cilj projekta je potaknuti sudjelovanje u rekreativnoj tjelesnoj aktivnosti za osobe starije od 65 godina i to razvojem novih, rekreativnih sportskih programa prilagođenih za tri najčešća zdravstvena stanja: bol u leđima, kardiovaskularne bolesti i osteoporozu. Takve se bolesti najčešće susreću kod starije populacije, a posljedice su nedovoljne tjelesne aktivnosti, zbog čega oni uzimaju više lijekova i posjećuju više zdravstvenih ustanova. Povezali smo medicinsku i sportsku struku i to suradnjom liječnika, fizioterapeuta i kineziologa. Vjerujem da bi ovakvih projekata trebalo biti što više jer smo danas čuli s kojim se sve problemima društvo susreće zbog brzog starenja stanovništva i u Hrvatskoj i u svijetu – ističe dr. sc. Stjepan Heimer iz Zagrebačkog saveza sportske rekreacije „Sport za sve“.

• Vodeći uzrok smrtnosti i neproglašena pandemija: Hrvatskoj treba Nacionalni plan za kardiovaskularne bolesti

Dokazane su koristi vježbanja kod starijih osoba, dodaje Heimer, i među njima navodi da, zahvaljujući vježbanju, stariji održavaju neovisan život, boljeg su zdravlja kardiovaskularnog sustava, pomaže im kod kognitivnih funkcija, smanjuju tjeskobu i depresiju, pomaže im u fleksibilnosti, pa su manje ukočeni i nepokretni. Vježbanje starijim osobama i poboljšava snagu, gustoću kostiju, sprječava padove, pomaže pri mršavljenju, poboljšava san, pomaže u održavanju društvenih veza, povećava samopouzdanje, produžuje životni vijek...

Zbog svega toga je važnost povezivanja liječnika i kineziologa istaknuo i dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, čija institucija preporuča suradnju tih dviju struka zbog daljnjeg podizanja osviještenosti populacije u očuvanju zdravlja i većoj tjelesnoj aktivnosti svih životnih dobi.

Promicanje zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti u starijoj populaciji treba biti jedan od prioritetnih javnozdravstvenih zadataka

Nažalost, 45 posto stanovnika Europske unije starijih od 65 godina, odnosno 59 posto u južnoj regiji EU ne zadovoljava preporučenu razinu aerobne tjelesne aktivnosti umjerenoga intenziteta od 150 minuta tjedno. Stoga, promicanje zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti u starijoj populaciji treba biti jedan od prioritetnih javnozdravstvenih zadataka. Uloga zdravstvenih djelatnika, a posebno liječnika u promicanju ZUTA-e je izuzetno važna – napominje dr. Renata Kutnjak Kiš, voditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. Zaključuje da osobe koje vode aktivan život i zadovoljavaju preporuke za tjelesnu aktivnost i vježbanje žive dulje, zdravije su i imaju bolju kvalitetu života, zbog čega bi njihovi liječnici morali posvetiti više tom aspektu života starijih osoba i tretirati tjelesnu aktivnost i i vježbanje kao lijek i dati im, po potrebi, recept za vježbanje.

Hrvatska u svemu prati trendove, koji su za nas nerijetko i nepovoljniji od ostatka svijeta, počevši od toga da nam je prosječni životni vijek još uvijek niži od većine razvijenih zemalja, do toga da imamo i veći broj starijih osoba u općoj populaciji. Samo na primjeru grada Zagreba, pokazala je dr. sc. Romana Galić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, koliko je važno aktivno i zdravo starenje. Naime, prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. godine, u Zagrebu žive 158,773 osobe životne dobi 65 i više godina, čime čine 20,7 posto ukupne populacije u Zagrebu. Značajan je i broj osoba u dubokoj starosti (85 godina i stariji), koje su u popisu zastupljene 10,9 posto.

Stoga je zaključak svih prisutnih na konferenciji kako je nužno dodatno povećati broj projekata, kampanja i aktivnosti za podizanje svijesti starije populacije, ali i zdravstvenog sustava, o važnosti očuvanja zdravlja naših starijih sugrađana. Veći društveni angažman za tjelesnu aktivost će starijima omogućiti dostojanstveniju i kvalitetniju starost, a zdravstvenom sustavu smanjiti pritisak zbog bolesti modernog doba, potaknute upravo manjkom tjelesne aktivnosti.

Više o projektu pročitajte na stranici hepas-sportzasve.eu, a projekt se sufinancira sredstvima programa Europske unije Erasmus+ i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Vezani sadržaj:

• Bolovi u srednjem dijelu leđa: simptomi, uzroci, prevencija i liječenje
• Vježbanje u starijoj dobi: česte zablude i istine
• 12 simptoma koji ukazuju na bolesti srca