10 koraka do uspješnog dojenja

10 koraka do uspješnog dojenja

10 koraka do uspješnog dojenja
  • Objavljeno: Petak, 09.09.2011.
  • Broj pregleda: 5.583
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Kategorija: Majka i dijete

Važnost dojenja

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNICEF prije dva desetljeća ocijenili su da je svijet krenuo prema velikom nekontroliranom eksperimentu, u kojemu je sve manje djece na prirodnoj prehrani.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNICEF prije dva desetljeća ocijenili su da je svijet krenuo prema velikom nekontroliranom eksperimentu, u kojemu je sve manje djece na prirodnoj prehrani. Ubrzo se počelo upozoravati da to ostavlja posljedice na zdravlje djece i majki, o čemu govori i poseban prilog u ovom broju o utjecaju dojenja na zdravlje djece i majki. Upravo iz tih razloga, navedene međunarodne organizacije pokrenule su program promicanja dojenja pod nazivom "10 koraka do uspješnog dojenja", a ona rodilišta koja ispunjavaju te kriterije nakon ocjenjivanja dobivaju prestižan naziv Rodilišta prijatelji djece.

Program je zahvaljujući UNICEF-u pokrenut i u Hrvatskoj 1993. godine, da bi do 1999. 15 rodilišta dobilo taj naziv. No, program je prekinut zbog kršenja Međunarodnog pravilnika o načinu reklamiranja nadomjestaka za majčino mlijeko u paketu Sretna beba, čime je napravljena neprocjenjiva šteta prirodnoj prehrani djece u Hrvatskoj. Istraživanja su pokazala da se nakon toga smanjivala stopa dojene djece u Hrvatskoj. U suvremenim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a ističe se da je potrebno isključivo dojiti djecu do šest mjeseci, a zatim uz nadohranu tijekom prve godine, a posebno u nepovoljnim socijalnim uvjetima i kroz drugu godinu života. Nažalost, prema nekim lokalnim istraživanjima, u Hrvatskoj je samo 30 posto dojene djece do šest mjeseci, a prema istraživanjima koje je proveo UNICEF u 2006., vidljivo je da je zdravstvena kultura stanovništva u odnosu na dojenje neprimjerena realnoj podršci majkama za dojenje. Iz tih razloga definiran je novi program promicanja dojenja u Hrvatskoj. U akciji je veliku financijsku pomoć UNICEF-u pružila Zagrebačka banka, te je definiran program potpore pod nazivom "Zajedno od početka". U cilju realizacije nove zdravstvene kulture i prirodne prehrane djece kao najboljeg načina za osiguravanje zdravlja, veliku pomoć mogu pružiti i sredstva informiranja, čemu se priključio i renomirani časopis Vaše zdravlje.

Majčino mlijeko najbolja je hrana

Majčino mlijeko najbolja je hrana za dojenče. Potpuno je prilagođeno djetetovim potrebama, jer sadržava više od 200 sastojaka, među kojima su i brojne obrambene tvari koje štite dijete od upala i bolesti. Sastav majčina mlijeka jedinstven je i neponovljiv te se ne može postići nikakvim tehničkim postupcima. Brojna znanstvena istraživanja dokazala su da dojenje pozitivno utječe na zdravlje djeteta i majke.

Dojenje i zdravlje djeteta

  • Dojena djeca, osobito ona koja su tijekom prvih šest mjeseci hranjena samo majčinim mlijekom, manje obolijevaju od upala probavnog, mokraćnog i dišnog sustava i upala srednjeg uha.
  • Dojena djeca imaju bolji odgovor organizma na cjepiva protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize i na cjepivo koje štiti od upale bakterijom Hemophilus influenze.
  • Dojena djeca rastu baš onako kako bi trebala. Manje su sklona prekomjernoj tjelesnoj težini u odrasloj dobi i bolestima srca i krvnih žila.
  • Manja je učestalost alergijskih bolesti: astme i ekcema (kožnog osipa).
  • Manji je rizik od šećerne bolesti ovisne o inzulinu.
  • Manji je rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti.
  • Kod dojene djece razvoj čeljusti i zuba je pravilniji.
  • Dojena djeca imaju veću inteligenciju, bolji psihomotorni, emocionalni i društveni razvoj.
  • Dojenje uspostavlja bliski kontakt majke i djeteta te im omogućuje da uče jedno o drugome.
  • Dojenjem svojem djetetu dajete osjećaj topline, sigurnosti i zaštićenosti.
  • Dojenje je najbolja odluka za budućnost.

Dojenje i zdravlje majke

  • Majke koje doje imaju manju učestalost pojave raka dojke i raka jajnika.
  • Nakon poroda, maternica se brže smanjuje i vraća na veličinu kakva je bila prije poroda.
  • Manja je učestalost slabokrvnosti (anemije).
  • Dojenje pridonosi bržem gubitku i vraćanju poželjne tjelesne težine nakon poroda.
  • Manja je mogućnost nove trudnoće za vrijeme dojenja (kontraceptivni učinak).
  • Dojenje smanjuje rizik od osteoporoze (gubitka koštanog tkiva) u kasnijoj životnoj dobi.
  • Majke koje doje imaju veću razinu samopoštovanja te izraženiji osjećaj bliskosti i povezanosti s djetetom.

Majkama je potrebna potpora

Za uspješno dojenje majkama su potrebne informacije o dojenju, usvajanje određenih vještina, stručna pomoć i potpora zdravstvenih djelatnika i osposobljenih laika, te potpora u obitelji i među prijateljima. Nekad je u tradicionalnim obiteljima mlada majka imala potporu nekoliko generacija žena koje su joj prenosile iskustva i savjete vezane uz dojenje. U današnjim prilikama brzog životnog ritma, sve većeg otuđenja i postojanja pretežito nuklearnih obitelji, žena je orijentirana na pomoć supruga i medicinskog osoblja. U društvu koje je prijateljski naklonjeno uspostavljanju kulture dojenja majke dobivaju pomoć, savjete i potporu tijekom boravka u rodilištu, osobito u onima čije je osoblje educirano za pružanje takve pomoći, kao što je to u rodilištima koja provode 10 koraka do uspješnog dojenja i nose naziv Rodilište - prijatelj djece.

Nakon povratka iz rodilišta majku će savjetovati liječnici, medicinske sestre i patronažne sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i posebno osposobljeni laici. To su žene s vlastitim iskustvom dojenja, dodatno obrazovane za savjetovanje i pomoć majkama, a djeluju u grupama za potporu dojenja i udrugama koje promiču dojenje, zdravlje majki i djece i odgovorno roditeljstvo, npr. u udruzi RODA, gdje mame mogu dobiti savjete putem telefona od SOS mama - RODA savjetnica za dojenje.

U grupama za potporu dojenja majke koje pohađaju sastanke, doznaju informacije o prirodnoj prehrani, razmjenjuju iskustva i dobivaju praktičnu pomoć, savjete i emocionalnu potporu.

Grupu osniva patronažna sestra koja je ujedno i suvoditeljica grupe, zajedno s majkom voditeljicom grupe - dobrovoljkom, koja savjetovanje temelji na vlastitom iskustvu dojenja. Grupu čini pet do deset majki, od kojih je većina bez prethodnog iskustva u dojenju, ali se uključuju i majke s iskustvom kojima su potrebni pomoć i potpora pri dojenju sadašnjeg djeteta. Sastanci grupe održavaju se jednom mjesečno u kući članice, a rjeđe u društvenoj prostoriji (npr. vrtiću, školi) ili prostoriji Doma zdravlja. Većina grupa sastaje se u prijepodnevnim satima, a sastanak traje sat do sat i pol. Ovisno o potrebi, između sastanaka grupe članice komuniciraju s majkom voditeljicom putem telefona ili tijekom kućnog posjeta. Takve grupe djeluju u Hrvatskoj od 1998. u mnogim gradovima. Iako je danas njihova aktivnost znatno manja, ponovnim pokretanjem inicijative za Rodilišta - prijatelje djece, koja naglašava važnost takvog oblika potpore majkama dojiljama, grupe za potporu dojenja sigurno će zaživjeti u još većem broju stvarajući mrežu grupa u svim županijama.

Za uspješnost takvih aktivnosti potrebna je ne samo svekolika pomoć i potpora zdravstvenih djelatnika nego i potpora lokalne zajednice i medija. Tek zajedničkim djelovanjem različitih segmenata društva možemo ostvariti da majkama koje doje i njihovim obiteljima pomoć i potpora budu lako dostupne, prijateljski orijentirane, kreativne (tj. u različitim oblicima, pri čemu će majka odabrati onaj koji joj najviše odgovara) i učinkovite.

Edukacija o dojenju - pretpostavka uspješnog dojenja

Dojenje je vještina zahvaljujući kojoj je ljudski rod opstao u evolucijskom lancu. Sve do prije šezdesetak godina ta je vještina prenošena vrlo uspješno u obitelji s majke na kćer, a promjenom stila i načina življenja, raspadom višegeneracijskih obitelji te početkom proizvodnje zamjena za majčino mlijeko, zahvaljujući tzv. tehnološkom napretku, zanemarila se vještina dojenja na račun umjetne prehrane. To je dovelo do dalekosežnih društvenih, gospodarskih, kulturoloških, okolišnih, medicinskih i drugih posljedica, kojih znanost niti društva nisu u potpunosti u stanju sagledati.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) shvatila je da su posljedice smanjenja stope dojenja u zemljama u razvoju imale zastrašujuće učinke na porast dojenačke smrtnosti, te se pretpostavljalo da je osamdesetih godina 20. stoljeća oko 1,5 milijuna dojenčadi na svijetu umiralo, što zbog izravnih što zbog neizravnih posljedica umjetne prehrane i prestanka dojenja. Stoga je 1981. Svjetska zdravstvena skupština donijela Međunarodni pravilnik o proizvodnji i marketingu zamjena za majčino mlijeko, a potkraj osamdesetih donesena je Innocenti deklaracija kojom je pokrenuta inicijativa Rodilišta - prijatelji djece.

SZO je shvatio da je dojenje vještina koju je ljudski rod pomalo zaboravio, a promjene u organizaciji zdravstvenog sustava, u okviru kojeg se rađa velik broj djece, još su više oslabile taj vrlo osjetljiv i složen proces. Dijete je odvojeno od majke, majka je odvojena od oca djeteta i od obitelji, što je prijetilo gubitkom instinktivnih ponašanja povezanih sa samoodržanjem u novorođenčeta i majčinskih ponašanja žene. Stoga je mudro odlučeno da je vještinu dojenja potrebno početi poučavati, a najvažniji učenici trebali su biti zdravstveni i nezdravstveni djelatnici u sustavu zdravstva ili izvan njega ako su povezani sa skrbi za trudnicu, rodilju, babinjaču i novorođenče. Istodobno se pokazalo da je jedan prirodni događaj kao što je porođaj postao suviše medikaliziran, te da su uvedeni mnogi nepotrebni postupci koji su ometali prirodne procese dolaska čovjeka na svijet, što je imalo neposredne posljedice na zdravlje žene, zbog čega se počela razvijati inicijativa razvoja bolnica prijateljski naklonjenih majkama.

U svojih Deset koraka do uspješnog dojenja, koji su dio šire inicijative Rodilišta - prijateljski naklonjena majkama, UNICEF je preporučio 18-satni tečaj za zdravstvene djelatnike, kojim su se trebale potaknuti promjene u zdravstvenom sustavu koje će podržavati rani kontakt majke i djeteta ?koža na kožu?, ranu uspostavu dojenja te uklanjanje svih zapreka koje su povezane s njegovim ometanjem. Osim edukacije zdravstvenih djelatnika, ključno mjesto u pouci o dojenju imaju majke, odnosno roditelji, koji na posebnim tečajevima uče tu vještinu. Oni koji su iskusili provođenje ove inicijative devedesetih godina, znaju da nam slijedi dug i težak put, koji je vrijedno prijeći zbog pozitivnog utjecaja dojenja, odnosno prirodnog načina prehrane na zdravlje cjelokupne populacije u onome smislu kako je zdravlje poimao i prije pedesetak godina definirao Andrija Štampar.

Kako postati Rodilište - prijatelj djeteta

U našoj zemlji službeno postoji 15 rodilišta koja nose naslov Rodilište - prijatelj djeteta, a stekla su ga do sredine 1999., otkad je proces ocjenjivanja zaustavljen zbog kršenja Međunarodnog pravilnika o načinu reklamiranja i prodaje zamjena za majčino mlijeko. U međuvremenu je svjetski stručni tim izradio nove smjernice (standarde) za ocjenjivanje rodilišta za inicijativu Rodilišta - prijatelji djece (eng. Baby Friendly Hospitals Initative), koje su postale službene od siječnja 2006. godine.

Prema novim smjernicama, od rodilišta se zahtijeva provođenje tzv. globalnih kriterija koji uključuju:

  • provođenje "Deset koraka do uspješnog dojenja"
  • poštovanje načela Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko.

Uz to, u novim smjernicama za ocjenjivanje postoje i dvije dodatne mogućnosti, koje se mogu, ali i ne moraju ocjenjivati, ovisno o odluci Projektnog tima za dojenje u svakoj državi. Ti kriteriji odnose se na pomoć HIV pozitivnim majkama u dojenju, te na provođenje inicijative Rodilišta - prijateljski naklonjena majkama (Mother friendly). Najkraće rečeno, potrebno je pripremiti tri pretpostavke za provođenje aktivnosti u promicanju dojenja: osoblje, prostor i zajednicu.

Konkretno je pred rodilištima najprije posao okupljanja koordinacijskog tima za dojenje i dogovor o dinamici izvršavanja aktivnosti. Trebaju se donijeti pisana pravila (tzv. smjernice) za dojenje, koje treba vidljivo istaknuti u svim prostorima u kojima borave trudnice, rodilje i njihova novorođenčad. Zatim treba napraviti popis svih zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika koji rade u rodilištu, kako bi se pripremio plan njihove edukacije, koji uključuje minimalno 20-satni tečaj o dojenju. Glavna sestra rodilišta treba voditi brigu u broju sati edukacije koju je pohađao svaki djelatnik, jer se i taj dokument prilaže kod zahtjeva za procjenom rodilišta.

Posebno se kontrolira provođenje pravila Internacionalnog kodeksa o načinu reklamiranja i prodaje zamjena za majčino mlijeko, te se i o tome vodi posebna dokumentacija. Ako paralelno s ostalim aktivnostima rodilište nije uspostavilo rooming-in, valja voditi računa o prilagodbi soba u kojima će zajedno boraviti majke i novorođenčad.

Rodilišta bi trebala uspostaviti kontakt s primarnom zdravstvenom zaštitom radi boljeg povezivanja s jedne strane u antenatalnoj skrbi (posebno trudnica u zadnjem tromjesečju trudnoće), a s druge u postnatalnoj skrbi i za majku i za novorođenčad. Posebna pozornost treba se posvetiti suradnji i kontaktima s patronažnom službom koja će posjećivati trudnice, ali i majke i njihovu novorođenčad nakon otpusta iz rodilišta. U sredinama u kojima je moguće, treba i patronažne sestre uključiti u 20-satni tečaj o dojenju koji će se održavati u okviru rodilišta. Treba početi i/ili obnoviti suradnju s udrugama i grupama za potporu dojenja.

Korisno je i da rodilišta organiziraju tečajeve za trudnice, na kojima se za porod i za dojenje ne priprema samo majka, nego i budući otac, pa tako i šira obitelj i zajednica. Za lakše ostvarivanje navedenih aktivnosti, od velike je koristi kontakt rodilišta s medijima i sredstvima javnog priopćavanja, kao i s kulturnim i vjerskim organizacijama.

Koordinatori za dojenje u pojedinim rodilištima prisustvovali su 15. ožujka 2007. u Zagrebu posebnom tečaju na kojem su im uručeni upitnici za samoocjenjivanje, kako bi nakon povratka u svoje sredine mogli popuniti upitnik za samoocjenjivanje i dobiti uvid u aktivnosti koje je potrebno poboljšati do dolaska ocjenjivačke komisije. Popunjeni upitnici trebaju se poslati u Ured UNICEF-a u roku mjesec dana. Tada će se planirati tzv. predocjenjivački izvidi koji će pomoći rodilištima u potpunom ostvarivanju kriterija.

Pred nacionalnim ocjenjivačkim timom u Republici Hrvatskoj vrlo je opsežan posao u evaluaciji rodilišta, usmjeren u nekoliko pravaca. Nakon izvida, planira se ocjenjivanje rodilišta i dodjela počasnog naslova Rodilište - prijatelj djeteta, ako rodilište zadovolji u procesu ocjene.

Vrlo je važno da cijelu akciju promicanja dojenja u rodilištu prati i podupire vodeće osoblje (voditelj i glavna sestra ustanove, te voditelj i glavna sestra rodilišta), koje će trebati i potpisati zahtjev za izlaskom ocjenjivačke komisije. Stoga je i zadaća koordinatora u rodilištu da komunicira i dogovara neposredne aktivnosti na razini vodećeg osoblja ustanove. Drugu, vrlo važnu razinu komunikacije čini Ured UNICEF-a za Hrvatsku koji ima poseban projektni tim za dojenje, te Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi koje je osnovalo Povjerenstvo za pomoć i promicanje dojenja. Vjerujemo da će tako postavljena akcija i aktivnosti Nacionalnog programa za pomoć i poticanje dojenja koji je pred usvajanjem, pridonijeti boljem i sveobuhvatnijem pristupu u razvijanju kulture dojenja na svim razinama.

Najnovije

Najčitanije