Porođajne ozljede

Porođajne ozljede nisu rijetka pojava u porodništvu. Nastaju zbog relativno vrlo uskog porođajnog kanala, gdje se u tijeku porođaja, odnosno prolaska djeteta iz maternice u vanjski svijet može dogoditi trauma. Posebno su ozbiljna traumatiziranja i ozljede moždanog tkiva koja neće biti ovdje opisana. Time ćemo se pozabaviti u zasebnom članku. Ovdje ćemo opisati sve ostale učestale porođajne ozljede.

Porodna oteklina novorođenčeta (caput succedaneum)

Radi se o ograničenoj tijestastoj oteklini nekog područja glave. Za razliku od kefalhematoma, kojeg ćemo opisati u daljnjem tekstu, caput succedaneum prelazi preko granica šavova kostiju lubanje. Ova pojava u porodništvu vrlo je česta. Stoga je mnogi stručnjaci niti ne smatraju patološkom pojavom. Nije potrebno nikakvo posebno liječenje niti kirurški zahvat, jer promjena prolazi sama od sebe za nekoliko dana.

Kefalhematom

Ovdje se radi o malo ozbiljnijoj traumi kostiju lubanje. Kefalhematom se opisuje kao krvarenje između kosti i koštane ovojnice koje je izazvano traumom. U ovom slučaju traumatski čimbenik jest porađanje, odnosno uzak porođajni kanal što se posebno odnosi na kosti zdjelice. Oteklina je ograničena granicama šavova kostiju. Zabilježeni su slučajevi da primarna promjena nastavlja rasti i nakon porođaja. Niti kod ovog oblika porođajne traume ne treba provoditi liječenje. Oteklina se povlači relativno sporo, potrebni su tjedni i mjeseci. Liječenje je potrebno jedino kod kompliciranja u smislu bakterijskog inficiranja.

Potkožna adiponekroza, odnosno odumiranje potkožnog masnog tkiva

Poseban oblik porođajne traume koji se javlja uglavnom kod veće novorođenčadi nakon produljenog poroda. Promjena je veličine tek nekoliko centimetara, može se pipati pod kožom, crvene je boje, ali može biti normalne boje kože. Uglavnom se javlja na leđima djeteta. Promjena se povlači sama bez liječenja u periodu od nekoliko tjedana.

Ozljede vratnog mišića sternokleidomastoideusa

Ozljeda ovog mišića prezentira se uglavnom kao hematom, odnosno kao krvni podljev. Češće se javlja kod porođaja zatkom, a prikazuje se kao oteklina, u promjeru velika tek nekoliko centimetara. Glava djeteta nagnuta je na bolesnu stranu zbog istovremenog skraćivanja mišića koja nastaje kod ovakve ozljede. Lice je pak okrenuto prema zdravoj strani. Kao i kod prethodne dvije ozljede i ovdje u veći slučajeva ozljeda prolazi sama do kraja prve godine života, bez ikakve liječničke intervencije. Međutim, ako se radi o značajnim ozljedama može doći do krivljenja vratne kralježnice. Zato je kod većih ozljeda mišića potrebno liječenje. Terapije se može provoditi svakodnevno kod kuće tako da se kod lijeganja djeteta na spavanje, dijete stavlja da leži s glavom okrenutom na bolesnu stranu (time se isteže mišić). Od pomoći može biti masiranje i istezanje mišića. Ako spomenute neinvazivne metode ne uspiju riješiti problem, bit će potrebna kirurška intervencija u smislu presijecanja mišićnih vlakana oštećenog mišića (tenotomija).

Ozljeda pleksusa brahijalisa

Pleksus brahijalis predstavlja živčani splet u području ramena iz kojeg izviru svi glavni živci za inervaciju mišića ruke. Češći je tzv. Erb-Duchennov tip traume brahijalnog pleksusa. On označava oštećenje proksimalnog dijela ruke, odnosno ramena i nadlaktice. U tom slučaju rame je na toj strani niže položeno, a ruka visi mlohavo uz tijelo. Pokreti prstiju nisu oštećeni. U liječenju je potrebo veliko strpljenje jer je oporavak mukotrpan i polagan. Terapija se sastoji od pažljivog razgibavanja zglobova da bi se izbjegle komplikacije u smislu kontrakture zglobova. U liječenju se koristi i elektrostimulacija. Izlječenje, iako dugotrajno, u većini slučajeva je potpuno. Ipak postoje slučajevi kada slabost mišića ostaje trajno.

Rjeđi oblik jest tzv. Klumpkeov oblik paralize. Ovdje se radi o slabosti mišića podlaktice i šake. Iako rjeđi oblik, on ima lošiju prognozu.

Frakture kostiju

Najčešća jest fraktura ključne kosti. Rijetko se primijeti odmah u nastanku. Zapazi se tek kada nastaje izbočina koja predstavlja područje zarastanja koštane frakture. Nije potrebno nikakvo posebno liječenje.

Ozljeda ličnog živca

Nastaje uglavnom kod porođaja forepsom. U kliničkoj slici postoji potpuna ili djelomična paraliza lične muskulature. Oporavak dolazi u periodu od nekoliko tjedana.

Ozljeda živca frenikusa

Frenični živac inervira ošit, stoga će njegovo oštećenje uzrokovati poremećaj disanja kod djeteta. Slabija oštećenja prolaze spontano u periodu nekoliko narednih tjedana i mjeseci, dok teži slučajevi oštećenja živca mogu dovesti do respiratorne insuficijencije i smrti djeteta.