Koliko ste samo puta odlazili na dijetu od ponedjeljka, sami sebi obećali da od sutra više nećete kasniti na posao, nakon zadnjeg pospremanja radnog stola rekli kako nećete više dozvoliti da vam se nagomila toliko papira, zakleli se da izvještaje više nećete pisati u zadnji čas... I ništa!

Dobra je vijest da postoje načini da se sudbina uzme u svoje ruke, ali to ponekad ide malo teže. Razlog zbog kojeg nam se čini da je to uzaludno ili vrlo teško jest taj što se moramo boriti sa svojim navikama, odnosno uobičajenim načinima na koje se ponašamo. Svako naše ponašanje je svrhovito te nam omogućuje da zadovoljavamo svoje potrebe.

Tako na primjer, ako pretjerujemo s hranom razlog tome može biti da si na taj način umanjujemo određene nezadovoljstva (možda imamo daveža od šefa, možda osjećamo da nismo dorasli poslu koji obavljamo, možda smo usamljeni). Ukoliko konstantno kasnimo na posao možda smo kronično nenaspavani... Otkrijemo li razloge naših ponašanja na većini njih možemo poraditi. Tako se možemo se dodatno educirati ako osjećamo da nismo dorasli poslu, ukoliko smo nenaspavani možda možemo ići ranije leći.

Ne uspijevamo li otkriti razlog svojim ponašanjima ono što nam može pomoći u mijenjanju naših navika jest dobar plan koji udovoljava određenim značajkama. Kada donesemo određenu odluku i napravimo plan dobro je zapitati se:

Je li moj plan jednostavan?

Ukoliko je plan jednostavan vjerojatnije je da ćemo ga se pridržavati. Održavati ured urednim nije specifično ni dovoljno jednostavno. Imati stol bez papira je specifičnije i jednostavnije. Otići na dijetu ima puno veće šanse za neuspjeh od prestati jesti slatkiše.

Ovisi li moj plan samo o mom djelovanju, a ne o nečijem drugom?

Ukoliko vam za napisati izvještaj trebaju podaci od kolega može se desiti da ga ipak opet pišete u zadnji čas. Na svoje ponašanje možemo imati utjecaja, na tuđe ne.

Je li to nešto što ću učiniti, a ne što ću prestati činiti?

Ukoliko kažemo da ćemo svaki dokument odložiti na za njega predviđeno mjesto imamo više šanse da nam radni stol bude uredan. Umjesto neću više kasniti, bolje je reći: Od sutra navijam sat 15 minuta ranije.

Kaže li moj plan Što, Kada, Gdje, Koliko i S kim ću to učiniti?

Što nam je specifičniji plan imamo više šanse za uspjeh.

Je li moj plan nešto što mogu raditi svaki dan ili često?

Ukoliko je tako vjerojatnije je da će nam novo ponašanje prijeći u naviku.

Može li se moj plan provesti upravo sada ili uskoro?

Želimo li nešto napraviti zašto to odgađati? Zašto čekati do ponedjeljka s dijetom? Ukoliko to stvarno želite počnite sada. Ukoliko nešto odgađamo za samo tjedan dana imamo 80% šanse da s time uopće niti ne započnemo.

Jesam li nekome obećao ili sklopio ugovor s nekim o ostvarenju svoga plana?

Kada mijenjamo svoje navike dobro nam dođe podsjećanje iz vana. Dogovorite način na koji će vas kolega, partner, prijatelj ili netko blizak upozoriti kada ''zglajzate'' u stari način ponašanja.

Hoću li pokušati izbjeći sve što bi moglo omesti provođenje mog plana prije nego uopće počnem s njegovim ostvarenjem?

Želim li sutra stići na posao na vrijeme i ustati se 15 minuta ranije nije baš najpametnija odluka izaći na zabavu i vratiti se u kasne sate. Ukoliko su vaši odgovori na gore navedena pitanja uglavnom potvrdni imate veću šansu da promijenite svoje ponašanje i uzmete kormilo svoga broda u svoje ruke.