Budite spremni na međusobno (raz)otkrivanje

Što otkrivamo drugima o sebi?

Vrijeme je nužan, ali ne i dovoljan uvjet za razvoj bliskosti. Da bismo bili bliski s nekom osobom moramo s njom razgovarati. No pritom nije važno samo da se priča; važno je i što se priča. Razgovori o vremenu, rezultatima nogometnih utakmica i o najboljim mamcima za pecanje štuka teško se mogu ubrojiti u kategoriju onih što će povećati bliskost razgovaratelja - osim ako se, glede pecanja štuka, ne razmjenjuju neke posebne tajne koje se ne dijele sa svakim. Dijelimo li s drugim spoznaje koje imamo o sebi samima, primjerice svoje konflikte, strahove, nade, veselja, slabosti - stvaramo temelj za bliskost. Otkrivajući se dopuštamo drugoj osobi uvid u ranjivije dijelove svojega ja, pokazujemo se onakvima kakvi doista jesmo, a ne onakvima kakvima želimo da nas drugi vide. S jedne strane, to su stvari koje bi nas na neki način mogle kompromitirati, no s druge strane, približuju nas intimi druge osobe.

Stvari koje drugome otkrivamo o sebi mogu se podijeliti u četiri kategorije:

• Otkrivanje osjećaja

Bliske osobe govore jedna drugoj o tome što osjećaju.

• Otkrivanje potreba

Ljudi koji su bliski otkrivaju jedan drugome svoje potrebe, kako one u međusobnom odnosu tako i one općenitije.

• Otkrivanje misli, uvjerenja, stavova i fantazija

Bliskoj osobi povjeriti ćemo svoja razmišljanja za koja znamo da bi ih drugi ljudi možda osudili (primjerice, neke stavove o politici ili seksu);

• Otkrivanje misli o sebi

Bliski ljudi također dijele i svoje misli i osjećaje o sebi kao osobi.

Joharijev prozor je model samootvaranja koji nam pomaže da shvatimo koji dio informacija o sebi je poznat nama samima i drugim ljudima. Prema ovom modelu sve informacije o osobi mogu se podijeliti u četiri područja:

Otvoreno područje ili arena sadrži informacije koje su poznate i nama i drugima. Tu spadaju stvari kao što su naše ime, spol, religijska i nacionalna pripadnost, mjesto boravka ili obrazovanje.

Slijepo područje ili slijepa pjega sadrži informacije koji drugi znaju o nama ali nama nisu poznate. Tako drugi mogu vidjeti da smo mi sebični, oholi, pretjerano agresivni ili skloni prekidati ljude dok govore. Mi tih svojih negativnih osobina uopće ne moramo biti svjesni.

Skriveno područje ili fasada sadrži informacije koje su poznate nama ali ne i drugima. To može biti nešto čega se sramimo i ne želimo priznati drugima (nešto smo slagali ili nekoga prevarili) ili neko naše vrlo osobno maštanje ili fantazija (kako ćemo postati slavne filmske zvijezde ili kako ćemo prodavati milijune knjiga širom svijeta).

Nepoznato područje uključuje informacije koje nitko ne zna, ni mi ni drugi ljudi. Tako neki alkoholičari piju potajno, da nitko ne zna, ali istovremeno ni sami sebi ne žele priznati da su alkoholičari; vjeruju kako piju umjereno.

U bliskom odnosu najveće područje trebala bi biti arena - otvoreno područje. Što više dopustimo drugoj osobi da zna o nama to će manja biti fasada - skriveno područje. Ako nam druga osoba iskreno kaže što misli o nama i nekim našim postupcima to će smanjiti našu slijepu pjegu - tj. broj stvari kojih kod sebe nismo svjesni.Kroz razgovor o tim stvarima možemo doći do nekih uvida o sebi koje onda smanjuju nepoznato područje.

Dakle, dajući i primajući informacije o sebi i drugima razvija se odnos bliskosti kao posljedica činjenice da tada zaista poznajemo jedno drugo.