Starenje i debljina

Starenje i debljina

Starenje i debljina
  • Objavljeno: Utorak, 08.07.2008.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Kategorija: Treća dob

Čovjek želi živjeti što duže, ali kvalitetno. Odavno je znano da se starenjem smanjuje količina materijalnog supstrata, gotovo svako tkivo biva manje vrijedno. Sa starenjem se događaju brojne promjene u tijelu čovjeka, mijenja se i masa tijela najčešće koja se često povećava zbog povećane količine masnog tkiva. U oko 20% osoba tzv. Vrlo visoke dobi tjelesne masa najčešće se povećava, dok je u oko 45% najčešće smanjena.

Povećanje tjelesne mase često je vezano sa smanjenom tjelesnom aktivnošću, uz najčešće isti kalorijski unos hrane kao ranijih godina. Mišićna masa smanjuje se za oko 30%, ako se usporrede dobi od 30 i 90 godina. Nemasna tjelesna masa u žena prosječne dobi 65 godina u odnosu prema srednjoj dobi, smanjuse se za oko 5 kg, dok se u muškaraca te dobi prosječno smanjuje za 12 kg.

Ukupna se voda u tijelu smanjuje za oko 10-15% u odnosu prema srednjoj dobi. Količina vode u tijelu tzv. Starijih muškaraca iznosi oko 54% , a u mlađih oko 60%; u starijih žena iznosi 46%, a u mlađih oko 52%. To smanjenje količine vode odnosi se na promjene količine masnog tkiva, a ne na sam gubitak vode.

Značajan porast tjelesne mase napose od početka 60-tih godina nadalje najčešće ima za posljedicu značajne zdravstvene posljedice, kako dijagnostičke, tako i terapijske. Posljedica pretilosti često je nesposobnost brige za samoga sebe, čest je razlog prijama u gerijatrijske ustanove, kao što je i čest razlog tzv. Glasičnog gerijatrijskog trijasa (nepokretnost, inkontinencija, dekubitus).

Populacija stogodišnjaka u porastu je napose u nekim dijelovima svijeta. Prosječno godišnje povećanje broja osoba starijih od 80 godina u sviejtu dvostruko je više (3,8%) nego oniz iznad 60 godina (1,9%). Među osobama tzv. Vrlo visoke dobi praktički nema pretilih.

Pravilnost u prehrani i smanjenje dnevnog unosa kalorija jedne su od mjera pokušaja približavanja dugovječnosti. Uz poboljšano liječenje nekih kroničnih bolesti, pravilna parehrana i način života značajne su u porastu očekivanog trajanja života. Pri tome treba uzimati hipokalorijsku nemasnu prehranu, tj. manje od 30% dnevnog unosa kalorija, a od toga unosa manje od 10% zasićenih masnih kiselina, smanjiti ili prestati uzimati šećer, paziti na unos kuhinjske soli, izbjegavati stres, liječiti pridružene bolesti.

Od 45-65 godine života trebalo bi smanjiti kalorijsku vrijednost dnevne prehrane za oko 15%, a nakon 65 godine smanjiti za oko 10% sa svakim desetljećem. Sve mjere koje se rabe u pristupu dugovječnosti, bez redukcijske prehrane rijetko su učinkovite.

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Iskoristite chia sjemenke za ove ukusne kombinacije!

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Vitashop

Najnovije

Najčitanije