Imunoterapija: nova nada u liječenju raka

Imunoterapija (bioterapija ili biološka terapija) je vrsta tretmana za liječenje raka pomoću kojega se povećava prirodna sposobnost tijela da se obrani od stanica raka. Iako znanstvenicima još uvijek nije potpuno jasno na koji način imunoterapija djeluje na rak, do sada su ustanovili da definitivno može usporiti ili zaustaviti širenje stanica raka.

Postoji nekoliko vrsta imunoterapije, a najčešće korištene su:

• stanična terapija
• terapija antitijelima
• terapija citokinima

CAR T - stanična terapija je vrsta imunoterapije, novog načina eksperimentalnog liječenja pomoću kojeg se imunološki sustav potiče na prepoznavanje i napad na stanice raka, ali i drugih bolesti. Imunoterapiju neki stručnjaci smatraju obećavajućom.

Ove godine je FDA (The Food and Drug Administration) odobrila još 2 lijeka za imunoterapiju koji će se koristiti u liječenju melanoma i kronične limfocitne leukemije.

Stručnjaci ističu da im je, u svrhu liječenja raka, cilj poraditi na otkrivanju novih načina jačanja imuniteta. To donosi potpuno novi pristup ubijanju stanica raka.

Važnost T stanica

T stanice se nalaze u krvotoku i izrazito su važne u prepoznavanju i uništavanju infekcije. Stanice raka se ponašaju slično zdravim stanicama pa imunološki sustav ne prepoznaje da su one abnormalne. Znanstvenici su modificirali T stanice kako bi prepoznale i napadale stanice raka.

Visoka temperatura je znak da T stanice odrađuju svoj posao. Ako liječnici nikako ne uspijevaju sniziti tjelesnu temperaturu, moraju smanjiti razinu T stanica drugim lijekom i završiti liječenja raka.

Znanstvenici nastavljaju testirati modificirane T stanice na ostalim vrstama raka, kao što su leukemija, limfom i mijelom. Također će raditi na modificiranju T stanica za liječenje češćih vrsta raka, kao što su rak debelog crijeva, rak jajnika i rak dojke.

Jesmo li na putu prema lijeku za rak?

Rak se može razviti jer imunološki sustav ne napada apsolutno svaku stanicu raka. Imunološki sustav nakon nekog vremena radi pauzu, odnosno, počinje slabije raditi pa nakon nekog vremena nastavlja raditi kako treba.

Kada bi imunološki sustav cijelo vrijeme bio na svom maksimumu, tjelesna temperatura bi bila konstantno povišena i pojavio bi se osip na koži.

Znanstvenici sada pokušavaju što je moguće više smanjiti trajanje tih faza tijekom kojih imunološki sustav radi slabije. Ovakav tip liječenja bi trebao biti uspješan kod raka pluća, mjehura i bubrega.

No, postoji opasnost da će T stanice početi napadati i zdrave tjelesne stanice. To može uzrokovati probleme kao što su kolitis, hepatitis, teški osip kože, upala hipofize i upala štitnjače. Do sada je ovaj oblik liječenja pomogao u liječenju melanoma, najopasnijeg oblika raka kože.

Znanstvenici se nadaju da će imati jednako pozitivne rezultata u liječenju raka dojke, pluća, cerviksa, prostate, glave, vrata, štitnjače i bubrega.