Istina ili mit? Otkrivamo koje su najčešće zablude o prehrani

Postoje različite dogme o prehrani i načinu ponašanja koji su vezani uz pravilno hranjenje koje su vrlo često sveprisutne zablude koje se prenose iz generacije u generaciju.

Ususret prvoj Europskoj konferenciji mladih gastroenterologa i prvoj Hrvatskoj konferenciji mladih medicinskih sestara u gastroenterologiji i srodnim strukama, koje će se održati u hotelu Sheraton u Zagrebu od 6. do 9. prosinca 2018., razgovarali smo s doc. dr. sc. Ivana Mikolašević, jednom od organizatorica konferencije o različitim dogmama o prehrani.

• Voće nije zdravo jesti navečer. – ISTINA!

Voće spada u složene, vlaknima bogate ugljikohidrate, zbog čega se njegovom ingestijom dokazano diskretno usporava probava, a glukoza, koja je glavni izvor energije u tijelu, se nakon konzumacije voća postepeno oslobađa u krvotok, čime se stvara dulji osjećaj sitosti. Stoga je voće zdravo jesti u bilo koje doba dana osim prije spavanja kada se preporučuje izbjegavati bilo koju vrstu hrane, a kako bi se spriječio porast glukoze tj. energije u organizmu i omogućio tijelu odmor.

• Nije zdravo piti vodu uz obrok. – MIT!

Voda je nužna za održavanje ravnoteže u organizmu i njezino konzumiranje tijekom i nakon jela ne utječe na probavu u negativnom smislu iako se preporučuju, posebice nakon obroka manje količine vode kako se ne bi naknadno povećao volumen sadržaja u želucu i pritisak na stijenku želuca što može dovesti do smetnji koje nalikuju dispeptičnim tegobama / bolovi u žličici, nadutost, žgaravica.

Otkrijte kada nam treba prehrana siromašna vlaknima?

• Nakon obroka potrebno je ležati najmanje 20 minuta. – MIT!

Vrlo često nas velike količine glukoze koja se oslobađa u krvotok probavljanjem hranjivih tvari, posebno ako jedemo jednostavne ugljikohidrate (tijesto, bijela riža), čine umornim, pospanim i zbog toga smo skloni ležanju nakon jela. No probava je aktivan proces koji zahtjeva uspravan položaj tijela. Izbjegavanjem horizontalnog položaja nakon obroka smanjujemo učestalost i količinu refluksa želučane kiseline u jednjak i time, uz ostale mjere, utječemo na smanjenje žgaravice.

• Pola sata nakon obroka se ne smije plivati. – MIT!

Mit kojim roditelji pokušavaju spriječiti djecu da uđu u vodu zbog bojazni od stvaranja grčeva i utapanja. Podloga za nastanak grčeva smatra se da je smanjena oksigeniranost skeletnih mišića, a zbog usmjerenosti cirkulacije nakon jela u probavni sustav, što nema uporište u fiziologiji ljudskog organizma, jer iako je pojačan protok krvi kroz probavni sustav ostatak cirkulacije dovoljan je kod zdravog čovjeka za podupiranje svih drugih procesa u organizmu.

Saznajte kako se motivirati za vježbanje?

• Nije dobro jesti prije vježbanja. – MIT!

Također je samo mit, jer je tijekom vježbanja tijelu potrebna energija. Ukoliko ne jedemo prije vježbanja energiju potrebnu za vježbanje organizam će nadomjestiti energijom nastalom razgradnjom prije svega skeletnih mišića i na taj način vježbanjem štetimo organizmu više nego koristimo.

• Kasni obroci utječu na porast tjelesne težine. – MIT!

Nije važno kada jedemo tijekom dana, već će porast tjelesne težine ovisiti isključivo o razlici između hranom unesenog broja kalorija i broja potrošenih kalorija fizičkom aktivnošću.

• Masnoće su štetne za zdravlje. – MIT!

Masnoće su važan i za život potreban nutrijent budući da sudjeluju u izgradnji stanica u tijelu, a i bogat su izvor energije, stoga izbjegavanjem unosa masnoća činimo štetu organizmu. No moramo biti svjesni da su neke masnoće zdrave, ponajprije nezasićene masne kiseline koje nalazimo u ribi, maslinovom ulju, orašastim plodovima, a druge pak mogu biti uzročnikom različitih, u prvom redu kardiovaskularnih, oboljenja.Štetnim se smatra povećani unos zasićenih masnih kiselina koje su najčešće životinjskog podrijetla.