Meditacijom do punine življenja

Preuzeto iz knjige „Duboka meditacija", izdavač: Park Božanske Energije", Autori: Swami Urgaya i Kristina Babić

Danas je svima poznata riječ stres, ali ono što ne znamo je da je stres najrasprostranjeniji i najveći uzrok čak 75% bolesti i 50% smrtnih slučajeva. Svaka promjena ili podražaj u našem životu, bilo da je dobar ili loš, može uzrokovati stres u našem psihosomatskom sustavu. Kako se danas okolina brzo mijenja, ona zahtijeva da se mi mijenjamo zajedno s njom, pa tako nailazimo na stalne zahtjeve za prilagodbom koje često ne možemo ispuniti.

Meditacija je univerzalna praksa koja se već tisućama godina prakticira diljem svijeta. Ona je polagan i postupan proces unutarnjeg rasta koji nam omogućuje da postanemo svjesni svoje beskonačne prirode i mogućnosti koje se nalaze unutar nas. Meditacija nas približava polju apsolutnog bitka o kojem govore sve religije. Na taj način ona približava čovjeka religijskom iskustvu. Premda se ono najvažnije događa na suptilnim razinama koje ne možemo vidjeti, znanstvenici su zadnjih dvadesetak godina uspjeli dokazati veći dio njenog utjecaja na fiziologiju i psihologiju čovjeka te okolinu u kojoj pojedinac meditira.

Meditacija u mnogim kulturama

Meditacija se kao tehnika zna i prakticira otkad postoji svijet i čovjek te je sastavna komponenta svih religija i kultura na Zemlji. Postoje bezbrojne vrste meditacija, ali sve se svode na isto i vode k istom cilju. Njeno blagotvorno djelovanje na naš um i tijelo omogućuje nam da proširimo svoju percepciju i bolje djelujemo u svakodnevnom životu.

Korijen riječi meditacija dolazi od latinske riječi meditare ili grčke riječi medjha koje znače "prebivati unutra, misliti ili udubiti se u sebe", dok se na sanskrtu meditacija naziva dhjana, odnosno, "potpuna svjesnost". Pojmovi i izrazi za meditaciju se odnose na tehniku samospoznaje i proširenja svijesti kojom se postiže harmonija tijela, duha i emocija te se tako razvija osobnost, sreća i zdravlje.

Postoji mnogo vrsta meditacija koje se dijele na tri osnovna oblika: meditacija na zvuk (mantru), formu i simbol. Svaka meditacija budi unutarnju svijest, tišinu i bezgraničan mir. Meditaciju trebamo razumjeti kao znanost o duhu i kao univerzalni lijek za svakog čovjeka. Kada nas boli glava, uzmemo lijek za glavobolju. Isti lijek koristimo svi bez obzira na spol, dob, boju kože, nacionalnost i religijsku pripadnost. Sva ljudska bića muče isti problemi - depresija, ljutnja, ljubomora, mržnja, zavist, nemogućnost da ostvarimo svoje želje... Meditacija je univerzalan kozmički lijek koji nam pomaže da iskusimo polje bezgranične sreće i zadovoljstva.

Fiziološki učinci meditacije

Prekomjernim izlaganjem stresu oštećujemo hipotalamus uzrokujući gubitke pamćenja, opterećujemo živčani, endokrini i krvožilni sustav, javlja se poremećaj pokreta, smanjuje se mogućnost regeneracije, povećava se udio masnoća u području abdomena, remeti se funkcioniranje tiroidne žlijezde, dolazi do stvaranja ugrušaka u krvi, srčanih udara i začepljenja te još mnogo toga. Iz tog je razloga vrlo bitno znati ophoditi se u stresnim situacijama te se riješiti stresa i negativnih utjecaja iz okoline.

Meditacija je najmoćniji način harmonizacije te ispravljanja fizioloških nepravilnosti i poremećaja jer kroz nju direktno utječemo na sam uzrok bolesti koji se zapravo nalazi u suptilnijim dijelovima našeg bića. Meditacijom jačamo svoje fizičko, mentalno i duhovno zdravlje i time postajemo otporniji na bolesti i stresne situacije u kojima se možemo naći. Kada je naš um miran i odmoran, tada ga fiziologija prati i podržava. 

Znanstveno je dokazano da tijekom meditacije dolazi do potpune sinkronizacije moždanih valova, usporavanja stope metabolizma, dubokog odmora, smanjenja rada srca, snižavanja krvnog tlaka, harmonizacije simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava, smanjenja proizvodnje mliječne kiseline i dr.

Meditacija opušta živčani sustav čija je napetost čest uzročnik mnogih bolesti. Stresne situacije, fizičko i mentalno iscrpljivanje i dr. nakon nekog vremena vode do fizičkih posljedica.

Utjecaj meditacije na fiziologiju:

- smanjuje anksioznost i stres

- opušta i harmonizira sustave tijela

- smanjuje kronične boli

- liječi nesanicu

- opušta trbušne mišiće i utrobu

- jača endokrini i živčani sustav

- smanjuje proizvodnju te pospješuje razgradnju mokraćne kiseline

- poboljšava koncentraciju, potiče mladolikost i zdravlje.

Psihološki učinci meditacije

Poznato je da čovjek koristi samo 5 - 10% mozga, dok je ostali dio mozga potpuno neiskorišten i uspavan. Znanost je dokazala da meditacijom možemo ojačati fizičku strukturu mozga i osvijestiti njegove uspavane dijelove. Skeniranje mozga pokazalo je da su ljudi koji meditiraju povećali gustoću dijelova mozga koji su zaduženi za pažnju i analizu podražaja. Za vrijeme meditacije dolazi do pojačane aktivnosti područja sive tvari poput desnog hipokampusa, desne sive tvari u orbito-frontalnom korteksu, desnog talamusa i lijevog donjeg sljepoočnog režnja. Meditacijom također usporavamo proces starenja mozga, što je vrlo bitno jer se mozak s vremenom stanjuje, a misaoni procesi slabe. Meditacijom potičemo rad neurona pa time i stvaranje impulsa, veza i procesa mišljenja. Meditacija daje čistoću uma i sposobnost bolje organizacije, bržeg učenja i koncentracije. Stoga je ona vrlo praktična tehnika za svakog čovjeka, bez obzira na zanimanje i profesiju.

Utjecaj meditacije na psihologiju čovjeka:

- oslobađanje od depresije te povećanje elana i sreće

- izgradnja osobnosti i proširenje mentalnog potencijala

- povećanje sposobnosti učenja, opažanja i pamćenja

- povećanje inteligencije i koncentracije

- povećanje samopouzdanja

- razvoj ličnosti i rješavanje loših navika

Harmonizacija tijela i duha

Cilj i svrha meditacije jest dovesti duh i tijelo u stanje potpune opuštenosti. Znanstveno je dokazano kako se redovitom meditacijom smanjuje količina kortizola (glavnog hormona stresa), opuštaju se mišići, povećava se koherencija mozga, normalizira krvni tlak i otkucaji srca, harmonizira se živčani sustav, ubrzava se oporavak od bolesti itd. Pomoću meditacije dolazi i do smanjenja depresije, straha, napetosti, anksioznosti i trauma te se povećava elan, sreća i mentalni potencijal. Redovitom meditacijom jačamo autonomni živčani sustav pa time postajemo otporniji na stres i lakše se prilagođavamo na nove situacije. Niz pozitivnih učinaka koje dobivamo meditacijom pokazuju kako ovom tehnikom možemo ublažiti stvaranje stresa i utjecati na kvalitetu života, od fizičkog do duhovnog nivoa. Ona ne zahtijeva sposobnost ili predispozicije, već je za uspjeh najbitnija redovitost i volja.