Petra Terner: Što jesti kod Crohnove bolesti?

Petra Terner: Što jesti kod Crohnove bolesti?

Petra Terner: Što jesti kod Crohnove bolesti?
  • Objavljeno: Četvrtak, 19.11.2020.
  • Broj pregleda: 521
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: Petra Terner

Piše: Petra Terner, www.tolivealife.net

Malo kuhanog krumpira i kuhane piletine, domaće juhice i pogled na kockicu čokolade. To je meni za današnji ručak. U početku je zaista bilo tako. Bojala sam se isprobavati te sam igrala na sigurno. Samo kuhano i samo namirnice koje se preporučuju.

U bolnici sam dobila brošuru koja u grubo opisuje Chronovu bolest i daje neke okvirne prehrambene smjernice, no ona ne obuhvaća svakodnevne situacije, načine kuhanja, širi spektar namirnica te tajne koje bolest mogu dovesti u stanje mirovanja. Za to je potrebno mjeseci i mjeseci istraživanja.

Sada sigurno mislite da sam sate i sate provela istražujući koje namirnice jesti, a koje ne. Naravno da nisam. To je došlo samo od sebe, a oni koji imaju Crohnovu bolest vrlo dobro znaju koliko simptomi mogu biti nemilosrdni, a prehrana je vaše najjače oružje.

Na samom početku vrlo je važno naglasiti kako je Crohnova bolest izrazito individualna i specifična bolest te je vrlo važno osluškivati svoj organizam. Možda neke stvari koje vrijede za jednu osobu, ne vrijede za drugu, ali zasigurno postoje brojne smjernice koje mogu osigurati kvalitetan i miran život.

Što jesti kod Crohnove bolesti?

Ne postoji jedinstvena dijeta i smjernice koje bi se mogle primjenjivati jer se prehrambene navike razlikuju od osobe do osobe. Svatko do vas neka sam kreira svoju idealnu kombinaciju namirnica

Obroke podijelite na 5 manjih obroka tokom dana. Doručak kada se probudite, užinu prije ručka, ručak, nešto sitno prije večere i večeru. Nemojte se pretrpavati s hranom. Jedite manje porcije kako ne biste osjećali nadutost i težinu u želucu

Tjedni jelovnik neka bude što više šarolik. Primjerice, jedem 3 x tjedno meso, 3 x tjedno mliječne proizvode, a ostalo je pokriveno povrćem i ostalim namirnicama.

Izbjegavate pekare jer su one vaš najveći neprijatelj. Kruh i to onaj bijeli bez sjemenki jedite odstajali, od dana ranije te ga dodatno popecite u tosteru ili pečnici. Umjesto kruha možete jesti i dvopek.

Riža i tjestenina ostaju na vašem jelovniku, no izbjegavajte je s lukom i začinima. Od žitarica možete konzumirati pšenicu u obliku brašna, kao i zob u obliku zobenih pahuljice. Izbjegavajte kukuruz

Voće je zdravo, ali neke vrste voća imaju dosta visoku razinu šećera u sebi pa ih je potrebno izbjegavati. Isto tako, određeno voće napuhuje pa se ne preporučuje. Voće svakako ogulite te ga jedite sirovog samo ako ga dobro podnosite, no moja preporuka je da ga jedete kuhanog i pasiranog. Kremice i kompoti od voća su odlični. Izbacila sam svo voće osim banana, jabuka, marelica, breskva, avokada, borovnica i malina, a povremeno konzumiram i kuhane kruške kao i naranče, mandarine, limun i šumsko voće protisnute u sok

Povrće je svakako važan dio vaše prehrane, no izbjegavajte ono povrće koje napuhuje, a to su paprika, kupus, luk, kelj, cvjetača, brokula, kukuruz, gljive. Povrće jedite kuhano ili pečeno na grill tavi ili u pećnici uz dodatak maslinovog ulja. Preporuka je da konzumirate krumpir (kuhani, ne peći u ulju), tikvice, rajčicu, mrkvu, špinat, šparoge, mladu ciklu, blitvu te sitno narezanu salatu, ako podnosite. Krumpir konzumirajte 1 – 2 puta tjedno.

Mliječne proizvode ne smijemo izostaviti zbog njihovih nutritivnih vrijednosti, ali svakako izbjegavajte masne sireve te svježe i trajno mlijeko, pogotovo ako izaziva simptome. Ubacite što više probiotika, jogurta, svježeg sira, ali i sojinog i rižinog mlijeka. Ako vam svježe mlijeko ne predstavlja problem, pomiješajte ga s vodom ili rižinim mlijekom prilikom pripremanja hrane

Juhe su jako važne. Juhe pripremajte sami te izbjegavajte juhe iz vrećice kao i masne i začinjene juhe. Krem juhe pripremajte bez vrhnja zakuhanje

Meso, jaja i riba su važan dio prehrane i ne smijemo ga izbjegavati. Od mesa prepručujem bijelo meso poput piletine i puretine iz organskog uzgoja te povremeno teletinu, janjetinu i meso kunića. Izbjegavajte suhomesnate proizvode, crveno meso te konzervirane mesne proizvode. Izbjegavajte meso pečeno na drveni ugljen. Ako vam se baš jede neki narezak, pojedite šniticu pileće ili pureće šunke. Soja je isto ok.

Ribu ne jedite samo petkom nego je ubacite u jelovnik barem 2 – 3 puta tjedno. Odaberite bijelu ribu poput orade i brancina, ali i bilo koju drugu bijelu ribu koja vam odgovara. Povremeno možete konzumirati tunu, losos i pastrvu, ako vam odgovaraju. Izbjegavajte školjke i rakove, no ako vam ne izazivaju simptome možete si ih priuštiti s vremena na vrijeme.

Jaja izbjegavajte peći na ulju već ih konzumirajte više kuhana. Ako radite omlet pripremite ga na kapljici maslinovog ulja ili bez ulja.

Začini su isto tako okidači simptoma pa ih je potrebno reducirati. Koristite sol u umjerenim količinama, kadulju, peršin, mentu, bosiljak, kurkumu, korijander i kardamum. Izbjegavate ljute začine poput papra, crvene paprike, senfa i čilija. Salate začinite limunom umjesto octom.

Zaboravite na slatko, no ne baš u potpunosti. Kreirajte svoje deserte koji će utažiti vašu želju za slatkim, a vaša probava neće negativno reagirati na njih. Pripremajte lagane deserte uz dodatak meda, marmelade, riže i griza. Kupljene kolače, kekse, čokoladu, šećer potrebno je reducirati ili potpuno izbaciti. Koristite lavorov ili agavin sirup kao zaslađivač iako ja najviše preferiram domaći med. Izbjegavajte sladoled.

Žeđ utažite običnom vodom ili čajevima koji su se svojim svojstvima pokazali kao odličan pomagač. Izbjegavate gazirane sokove, kavu, alkohol kao i slatke industrijske sokove. Sokove i napitke pripremajte sami od voća kojeg preferirate.

Od ulja koristite maslinovo ulje te pročišćeni maslac. Dobro je i riblje ulje kao i laneno. Izbjegavate margarin, vrhnje, majonezu i svinjsku mast.

Od orašastih plodova jedem samo bučine sjemenke, ali prerađene i izmiksane u namaz. Sirove sjemenke mogu nadražiti crijeva te se ne preporučuju .

Fast food se više ne nalazi na vašem jelovniku stoga pronađite svoju verziju „brze hrane“.

Izbjegavajte kupljene namaze i paštete. Pripremite ih sami.

Promijenite način pripremanja hrane. Koristite svježe namirnice, a kod pripremanja obroka, kulinarska obrada neka bude što kraća radi očuvanja hranjivih vrijednosti.

Izbjegavajte hranu prženu u dubokoj masnoći, a ako se baš zaželite pohanog mesa, uvijek ga možete ispeći na pek papiru u pećnici. Nije tako sočan i mekan, kao običan, ali nije masan i težak.

Čini se komplicirano no ovakva prehrana je sve samo ne komplicirana. Potrebno je samo istraživati i biti što više kreativan. Sami ćete doći do kombinacije namirnica koje vam najviše odgovaraju. Ovakva prehrana pomoći će vam kod regulacije tjelesne težine, a u kombinaciji s vježbama disanja i tjelovježbom osjećat ćete se odlično.

Vezani sadržaj:

Najnovije

Najčitanije