Saznajte kako zdrava prehrana zaista utječe na naš život
U kojoj mjeri prehrana uistinu utječe na naš život i zdravlje? Postoji li znanstvena podloga o utjecaju zdrave prehrane na kvalitetu života i što zdrava prehrana uopće je s obzirom na to da se često krivo shvaća kao pojam? O tome piše Petra Puž, dr.med., jedna od organizatorica prve Europske konferencije mladih gastroenterologa, koja se održala od 6. do 9. prosinca 2018. u hotelu Sheraton u Zagrebu.
Hrana je pokretač cijelog tijela koji utječe na zdravlje organizma stoga je briga o prehrani važan dio naše samokontrole kojem bismo trebali pridodati puno više pažnje. Loša prehrana danas se smatra jednim od rizičnih faktora koji dovode do nastanka brojnih kroničnih oboljenja, prije svega šećerne bolesti, kardiovaskularnih oboljenja, ali se prema brojnim studijama navodi kao i jedan od rizičnih faktora u nastanku malignih bolesti.
Uz zdravu hranu, potrebno je staviti naglasak i na to da se zdravo i pravilno hranimo, što u suštini znači da moramo adekvatno zadovoljiti energetske i nutritivne potrebe organizma jer različite makronutrijente i mikronutrijente koje unosimo hranom organizam koristi za rast, izgradnju i odvijanje brojnih metaboličkih procesa. Da bi postigli ravnotežu u organizmu prehrana mora biti raznolika, a obroci moraju imati zastupljene gotovo podjednake količine ugljikohidrata i bjelančevina, a manje količine masti.
Otkrijte što je to zdrava prehrana
Kao glavni izvor energije tijelo koristi ugljikohidrate i oni trebaju biti najzastupljeniji dio našeg obroka kako bismo izbjegli umor i malaksalost, posebice nakon fizičke aktivnosti. Pritom moramo imati na umu da je potrebno unositi složene ugljikohidrate kao što su voće, krumpir, mahunarke, žitarice, a da izbjegavamo jednostavne ugljikohidrate poput bijelog kruha, tijesta, slatkiša, sokova koji su nutritivno bezvrijedni, a čija se energetska vrijednost iskorištava za stvaranje masnog tkiva i koji su uz smanjenu fizičku aktivnost krivac za nastanak debljine.
Problem današnjice, a s kojim se u posljednje vrijeme sve češće susrećemo u gastroenterologiji, je i intolerancija na hranu, bilo imunološki posredovana ili izazvana brojnim aditivima, konzervansima, sladilima koji se dodaju hrani. Intolerancija na hranu izaziva najčešće nespecifične tegobe kao što su glavobolja, umor, probavne smetnje, osip po koži i koje utječu na kvalitetu života bolesnika i pribjegavanju različitim dijetama koje ako nisu vođene savjetima gastroenterologa, ali i nutricionista mogu dovesti do kraha organizma.
Jeste li znali da nezdrava prehrana smanjuje razinu spermija?
Kolorektalni karcinom spada među najčešća maligna oboljenja naše populacije čija incidencija u posljednjih nekoliko desetljeća raste. Brojni se rizični faktori danas dovode u vezu s nastankom ove bolesti između ostalog dob, prisutnost kolorektalnog karcinoma kod nekog od članova u obitelji, sporadični polipi u crijevu. Prema brojnim studijama u vezu sa nastankom ove bolesti dovode se i prehrambene navike pojedinca prije svega povećana konzumacija crvenog mesa i zasićenih masti, heterocikličkih amina koji nastaju prženjem hrane, itd.
No hrana i suplementi hrani imaju i svoju zaštitnu ulogu pa se tako konzumacija polinezasićenih masnih kiselina čiji su najznačajniji predstavnici maslinovo i riblje ulje, konzumacija voća i povrća žuto-zelene boje, prehrana bogata vlaknima smatraju protektivnim faktorima u nastanku kolorektalnog karcinoma.
Hrana može biti izvor zdravlja, ali i izvor bolesti. Bitno je voditi računa da prehrana bude raznolika, da obroci budu uravnoteženi, da unosimo i nutritivno i energetski vrijednu hranu kako bismo održali homeostazu u organizmu.
Najnovije
Najčitanije
-
Recept dana
Čokoladni kolač s datuljama i orasima
1 h12345 -
Recept tjedna
Juneći gulaš s krumpirom
1 h12345 -
Recept mjeseca
Tjestenina s brokulom
30 min12345