Stoljeće iskustva s acetilsalicilnom kiselinom - nove spoznaje u liječenju bolesti srca

Uvod

Niti jedan lijek danas nije toliko prisutan i toliko jeftin, a opet toliko snažan kao acetilsalicilna kiselina. Iako je stoljeće iskustva s ovim lijekom iza nas i dalje od njega učimo korisne lekcije i otvaramo nova pitanja.

U liječenju zatajenja srca u bolesnika s koronarnom bolešću acetilsalicilna kiselina učinkovitija nego što smo mislili

Upotrebu acetilsalicilne kiseline u liječenju zatajenja srca treba ograničiti samo na pacijente s definitivnom dijagnozom, kao što je koronarna bolest, a doza koja se preporuča ne bi smjela prelaziti 162 mg/dan.

Iako se acetilsalicilna kiselina uvelike preporuča za većinu ljudi koji su pod povećanim rizikom od zatajenja srca, postoji zabrinutost da bi u onih koji imaju zatajenje srca i oboljenje koronarnih arterija ona mogla biti štetna zbog interferiranja s terapijom ACE inhibitorima, pogoršanja hipertenzije ili bubrežnih problema. Najveća studija na tu temu (Medicare analiza) koja je retrospektivno analizirala podatke od 24,012 pacijenta koji imaju koronarnu bolest i koji su hospitalizirani zbog zatajenja pokazala je da su se oni kojima je prepisana acetilsalicilna kiselina (54% ispitanih) oporavili jednako dobro ili čak bolje od onih koji nisu uzimali acetilsalicilnu kiselinu. To pokazuje da acetilsalicilna kiselina u tih bolesnika nije štetna, već naprotiv, da može smanjiti stopu mortaliteta u toj skupini. Isto tako nije nađeno dokaza da acetilsalicilna kiselina umanjuje učinak ACE inhibitora. No treba imati na umu da bi možda druge razlike među pacijentima, koje u ovoj studiji nisu uzete u obzir, mogle također utjecati na tako dobre rezultate u skupni koja je uzimala acetilsalicilnu kiselinu.

Ono što je naglašeno u studiji jest da se acetilsalicilna kiselina premalo upotrebljava te da bi se kao jeftino sredstvo mogla bolje iskoristiti za poboljšanje ishoda bolesti u pacijenata s koronarnom bolešću koji imaju zatajenje srca te da se liječnici ne trebaju ustezati od prepisivanja acetilsalicilne kiseline u ovih pacijenata.

S druge strane postoje dvije prospektivne randomizirane studije koje su pokazale da uzimanje acetilsalicilne kiseline može pogoršati stanje kod zatajenja srca. Pokazalo se da je uzimanje acetilsalicilne kiseline povezano s 30% većom stopom hospitalizacije od hospitalizacije u skupini koja je uzimala varfarin skupine kao i skupini koja nije uzimala nikakvu terapiju.

Ove spoznaje navode nas na to da upotrebu acetilsalicilne kiseline u liječenju zatajenja srca treba ograničiti samo na pacijente s definitivnom dijagnozom, kao što je koronarna bolest, a doza koja se preporuča ne bi smjela prelaziti 162 mg/dan. To je trenutačna preporuka sa sedam američkih sveučilišta.

Upotrebu acetilsalicilne kiseline u liječenju zatajenja srca treba ograničiti samo na pacijente s definitivnom dijagnozom, kao što je koronarna bolest, a doza koja se preporuča ne bi smjela prelaziti 162 mg/dan.