Zdravstveni vremeplov, 13. svibnja: Znanstvenik čiji je izum Papa-testa spasio milijune života diljem svijeta

Na današnji dan, 13. svibnja 1883., prije 142 godine rođen je Georgios Nikolaou Papanikolaou, grčki liječnik i znanstvenik čiji je izum Papa-testa spasio milijune života diljem svijeta.

Papanikolaou je rođen u malom grčkom gradu Kimi na otoku Eubeji. Medicinu je diplomirao u Ateni 1904. godine, a doktorat iz zoologije stekao je na Sveučilištu u Münchenu šest godina kasnije.

Nakon kratkog sudjelovanja u Balkanskim ratovima kao liječnik, 1913. godine emigrirao je u Sjedinjene Američke Države sa suprugom Andromahom Mavrogeni. Po dolasku u New York, par je prolazio kroz teško razdoblje prilagodbe - Georgios je radio kao prodavač tepiha i svirač klarineta u restoranu, dok nije dobio priliku za rad na Sveučilištu Cornell 1914. godine.

Na Cornellu je Papanikolaou počeo istraživati reproduktivne cikluse, proučavajući stanične promjene tijekom menstrualnog ciklusa. U ovom istraživanju njegova supruga Andromaha bila je njegova prva "pacijentica", dobrovoljno dajući dnevne uzorke vlastitih vaginalnih stanica za mikroskopsku analizu.

Prekretnicu je doživio 1925. godine kada je u uzorku pacijentice s rakom maternice uočio abnormalne stanice. Shvatio je da bi ova metoda mogla služiti za otkrivanje raka maternice u najranijim fazama, prije pojave simptoma.

Unatoč revolucionarnosti ovog otkrića, medicinska zajednica isprva nije prepoznala njegov potencijal. Papanikolaou je svoje nalaze objavio 1928. godine, ali tek 1943. godine, zajedno s ginekologom Herbertom Trautom, objavio je djelo "Dijagnoza raka maternice pomoću vaginalnog brisa", što je označilo početak šire primjene ove metode.

Papanikolaouova metoda, poznata kao "Papa-test", postala je standard u ginekološkoj praksi i dramatično je smanjila smrtnost od raka vrata maternice. Od uvođenja redovitih pregleda ovom metodom, smrtnost od ovog oblika raka smanjena je za više od 70% u razvijenim zemljama.

Osim revolucionarnog testa, Papanikolaou je ostvario značajne doprinose u području citologije, bio je jedan od osnivača Američkog društva za citologiju te je razvio metode bojenja stanica koje se i danas koriste u laboratorijima diljem svijeta.

Unatoč iznimnom doprinosu medicini, Papanikolaou nikada nije dobio Nobelovu nagradu, iako je bio nominiran više puta. Preminuo je 1962. godine u Miamiju, dok je radio na osnivanju novog instituta za istraživanje raka.

Danas se njegovo ime nalazi među najznačajnijim znanstvenicima 20. stoljeća, a njegov jednostavni test nastavlja spašavati živote milijuna žena diljem svijeta.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 12. svibnja: Dorothy Mary Crowfoot Hodgkin
• Zdravstveni vremeplov, 11. svibnja: Johann Friedrich Blumenbach - pionir fizičke antropologije
• Zdravstveni vremeplov, 10. svibnja: Svjetski dan lupusa