Gljivične infekcije rodnice - prenošenje, simptomi i terapija

Gljivične infekcije rodnice - prenošenje, simptomi i terapija

Gljivične infekcije rodnice - prenošenje, simptomi i terapija
  • Objavljeno: Četvrtak, 07.10.2021.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: 123RF

Gljivične infekcije rodnice i stidnice predstavljaju najčešći oblik vaginalne infekcije. Čine trećinu svih upala rodnice i jedan su od najčešćih razloga odlaska ginekologu. Javljaju se najčešće kod žena između 30. i 40. godina, a nakon 40. godine života nastupa pad pojave bolesti. Prva dijagnoza postavlja se najčešće početkom spolne aktivnosti. Postavljanje dijagnoze temelji se na subjektivnom osjećaju pacijentice, dok su klinički znakovi objektivne promjene koje zapaža na sebi i navodi ih kao potvrdu bolesti.

Koliko se često javlja kod žena teško je sa sigurnošću reći. Procjenjuje se u 5 - 15% opće populacije, jer se bolest ne prijavljuje i često je dijagnosticiraju ili ljekarnik, ili sama žena ili ginekolog na temelju subjektivnog opisa simptoma bez potvrde mikroskopom ili kultivacijom obriska rodnice. Na žalost, često subjektivna interpretacija pacijentica ostaje nedovoljno ozbiljno shvaćena od strane liječnika i terapija često nije primjerena u terapijskom smislu, vremenu i dozi.

Prenošenje gljivične infekcije

Gljivične infekcije rodnice i stidnice tradicionalno ne spadaju u spolno prenosive bolesti, ali imaju spolno prenosivu dinamiku. Na prijenos utječe vrsta spolnog odnosa. Infekcija se bilježi znatno češće kod orogenitalnog, a rjeđe kod anogenitalnog spolnog odnosa. Kolonizacija muškarca koji nemaju simptoma je četiri puta češća ako postoji pozitivan nalaz Candide kod njihovih partnerica s razvijenom kliničkom slikom. Muškarci se liječe ako se pojave simptomi balanitisa (upala glavića penisa).

Iako postoji oko 200 vrsta gljivica iz roda Candida, Candida albicans kao jedna od vrsta uzrokuje 80 - 92 % upala rodnice. Druga po učestalosti navodi se Candida glabrata (do 19%) te Candida tropicalis i Candida parapsilosis. Candida je sastavni dio normalne vaginalne flore u 20 – 50 % zdravih žena koje nemaju nikakvih simptoma, ali porast njihovog broja i njihovo prodiranje u epitelne stanice rodnice mogu rezultirati upalnim promjenama. Probavni sustav smatra se najvjerojatnijim izvorom kolonizacije rodnice Candidom njezinom izravnom migracijom iz rektuma kroz perianalno područje.

Zdravlje i ravnoteža rodnice ovisi o brojnim čimbenicima. Mehanizam kojim nastaje gljivična infekcija rodnice iznimno je složen i uključuje imunosni odgovor organizma, faktore rizika i sposobnost same gljivice da izazove bolest.

Gljivična infekcija simptomi

Svaka žena je različita pa se simptomi mogu razlikovati. Naoko bezazlena infekcija može izrazito narušiti kvalitetu i način života žene izazivajući osjećaj nelagode zbog intenzivnog žarenja, svrbeža, naglašenog iscjetka različitog intenziteta, ponekad neugodnog mirisa, otežanog i nelagodnog mokrenja uz bolnost i nelagodu tijekom intimnih odnosa, koji može biti popraćen i sukrvicom zbog osjetljivosti sluznice rodnice. Pojačani iscjedak je bjelkast, gust i grudičast, vlaži donje rublje te dovodi do posljedične iritacije kože stidnice različitog intenziteta praćene oteklinom, crvenilom ili bolnim zadebljanjima sluznice i kože. Iako iscjedak kod gljivičnih infekcija nema poseban miris, spolovilo zahvaćeno upalom može neugodno mirisati što često može biti jedan od subjektivnih pokazatelja gljivične infekcije.

U dijagnostici bolesti ginekolog na temelju navedenog osobnog osjećaja promjena od strane pacijentica postavlja sumnju na gljivičnu infekciju rodnice koju potvrđuje ili isključuje kliničkim pregledom. Mikroskopskom pretragom sekreta rodnice i kultivacijom obriska rodnice na selektivnim podlogama omogućuje se jasno razlikovanje radi li se gljivičnoj infekciji rodnice, miješanoj infekciji ili nekoj drugoj bolesti.

Postoje čimbenici koji mogu znatno utjecati na promjenu sekreta rodnice i predstavljati faktore rizika za razvoj gljivičnih infekcija rodnice često otpornih na jednokratnu lokalnu terapiju, odnosno uzrokovati ponavljajuće infekcije.

Sekret rodnice u direktnoj je korelaciji s razinom hormona te je održavan sinkronizacijom brojnih čimbenika. Upravo su to razlozi mijenjanja njegovog obima tijekom mjesečnog ciklusa i životne dobi žena. Hormon estrogen, bitan i za ostvarivanje kiselosti rodnice (pH 4), svojim padom u organizmu uzrokuje promjene i stanjenje epitela rodnice, a time i povećanu podložnost infekciji i upali.

U razdobljima te niske estrogenske aktivnosti (perimenopauza, postmenopauza, korištenja kontraceptiva u niskim dozama, tijekom zračenja ili kemoterapije) upale rodnice i stidnice mogu postati „tvrdokorne“, intenzivne i otporne na terapiju. Neki od čimbenika koji utječu na promjenu sekreta rodnice su i trudnoća, operativni zahvati, kronične bolesti (dijabetes), naslijeđena ili stečena imunosupresivna kompromitiranost (HIV), dugotrajno korištenje pojedinih lijekova (kortikosteroidi, lokalno dugotrajno apliciranje progesteronskih lijekova i antibiotici).

Terapija i prevencija gljivične infekcije

Terapija gljivičnih infekcija rodnice i stidnice je nužna i provodi se s ciljem otklanjanja subjektivnih i objektivnih tegoba žene. 90% posto žena ima nekompliciranu infekciju koja se liječi oralnim i/ili lokalnim lijekovima koje nazivamo antimikoticima. Antimikotično liječenje određuje se na temelju procjene da li se radi o nekompliciranom ili kompliciranom obliku bolesti kao i ostalim čimbenicima (opće stanje, prisustvo ostalim predisponirajućih čimbenika kao što su trudnoća, bolesti itd., prisustvo ostalih mikrobioloških čimbenika). Primjena lokalno apliciranih lijekova koji sadrže niske doze estrogena mogu znatno doprinijeti poboljšanju stanja kao i proizvoda koji održavaju i stabiliziraju pH rodnice.

Preventivne mjere znatno doprinose sprečavanju povrata bolesti. Ako u životu žene postoje čimbenici rizika, njihovo uklanjanje ili reduciranje može spriječiti pogoršanje bolesti. To podrazumijeva promjene prehrambenih navika odnosno izbjegavanje hrane bogate šećerima, kontrolu hiperglikemije kod dijabetičarki, izbjegavanje alkohola, promjenu kontraceptiva, odstranjivanje materničnog uloška i korištenje mehaničke zaštite prilikom spolnog odnosa. Pravilnom higijenom intimnog područja i mjerama za ublažavanje vlažnosti stidnice sprečava se rast mikroorganizama.

Pravilna higijena podrazumijeva pravilno biranje proizvoda za svakodnevnu higijenu koji su klinički testirani i nemaju negativan utjecaj na prirodnu floru rodnice, izbjegavanje tampona i higijenskih uložaka s mirisima i njihovo redovito mijenjanje, brisanje sprijeda prema nazad nakon uporabe toaleta, izbjegavanje korištenja intimnih deodoranata i izbjegavanje ispiranja rodnice, jer se time ispire i normalnu mikroflora koja rodnicu štiti od infekcije.

Ublažavanje vlažnosti stidnice postiže se biranjem pamučnog donjeg rublja i izbjegavanjem nošenja uske neprozračne odjeće od najlona i poliestera koja zadržava vlagu odnosno onemogućuje kolanje zraka, dobrim sušenjem donjeg rublja nakon pranja i njegovo redovito mijenjanje, zamjenom mokrog kupaćeg kostima suhim te dobrim sušenjem intimnog područja nakon tuširanja.

Najnovije

Najčitanije