Klinička slika sistemskog eritemskog lupusa

Klinički nalaz ovisi o akutnosti bolesti i rasporedu promjena. SLE može početi kao akutna infekcija s skokom temperature ili se može razvijati tijekom više mjeseci i godina s povremenim nastupima vrućice, malaksalosti te gubitkom na težini.
Osim ovih simptoma najveći se postotak bolesnika tuži na bolove u zglobovima, promjene na koži (leptirasti eritem na korijenu nosa), povećane limfne čvorove i drugo.
Od ostalih organa mogu biti zahvaćeni:
pluća i poplućnica - nedostatak zraka, kašalj i pritisak u prsima
središnji živčani sustav - glavobolje, promjene osobnosti, epilepsija
srce i osrčje - endokarditis (Libman-Sacks), miokarditis, perikarditis s perikardnim izljevom
krvne žile - vaskulitis
krvotvorni sustav - anemija, leukopenija (smanjen broj leukocita), trombocitopenija (smanjen broj trombocita)
organi probavnog sustava - jetra i slezena mogu biti povećane te se mogu javiti bolovi u trbuhu s mučninom i povraćanjem. Često bolovi u trbuhu kod SLE-a mogu označavati akutno zbivanje u abdomenu te zahtijevati kirurški zahvat.
Ipak prognoza bolesti u najvećem broju slučajeva ovisi o zahvaćenosti i promjenama koje nastaju na bubrezima.

Bolest bubrega može biti benigna i asimptomatična ali isto tako i brzo progresivna te fatalna. Najčešći znak je nalaz bjelančevina u mokraći. Patohistološki promjene na bubrezima variraju od minimalnih promjena preko žarišnog glomerulitisa do difuznog membranoproliferativnog glomerulonefritisa sa teškom prognozom.