Kako si pomoći ako imate šećernu bolest tip 1?

Dijeta

Kod većine bolesnika koji boluju od šećerne bolesti dijeta je ključ za liječenje ove komplicirane bolesti. Međutim dijetu je izuzetno teško provoditi. Danas se dijabetičke dijete mijenjaju i nema jedne koja bi odgovarala potrebama svih dijabetičara. Kod dijabetesa tipa 1 potrebno je uskladiti davanje inzulina s unosom kalorija. Preporučuje se uzimati tri obroka dnevno u pravilnim razmacima, a često su potrebni međuobroci.

Bolesnici bi trebali uzimati inzulin 30 minuta prije jela, iako bi i to moglo varirati ovisno o obliku bolesti. Dijabetičarima se preporučuje održavati zdrave koncentracije lipida (kolesterola i triglicerida) i kontrolirati tlak. Unos kalorija treba uskladiti s potrebama normalnog rasta djece, povećanim potrebama u trudnoći i za vrijeme oporavka od bolesti. Opća pravila zdrave prehrane važe za svakoga: ograničiti unos masnoća (naročito zasićenih masti i transmasnih kiselina), bjelančevina i kolesterola te uzimati mnogo vlaknaste hrane i svježeg povrća. Smanjenje unosa soli također je važno. Bolesnici bi se morali konzultirati s profesionalnim dijetetičarom kako bi isplanirali individualiziranu dijetu za sve svoje potrebe.

Kontrola težine

Dobivanje na težini moguća je popratna pojava intenzivirane terapije inzulinom. U jednom ispitivanju utvrđeno je da 37% žena s dijabetesom preskače ili smanjuje unos inzulina kako ne bi dobivale na težini. Poremećaji u uzimanju hrane postali su ozbiljan problem kod šire populacije a naročito su opasni kod oboljelih od šećerne bolesti.

Tjelesna aktivnost

Aerobik se pokazuje vrlo djelotvornim kod oboljelih od šećerne bolesti. Aerobik povećava osjetljivost na inzulin, snižava tlak, poboljšava koncentraciju kolesterola i smanjuje masti u tijelu. Budući da se koncentracije glukoze dramatično mijenjaju tijekom vježbanja, bolesnici bi trebali pažljivo pratiti koncentracije prije, za vrijeme i nakon treninga. Kako bi se izbjegla hipoglikemija, inzulin bi trebali injektirati na mjesta udaljena od mišića najaktivnijih tijekom vježbe. Također treba piti dosta tekućine. Kako je kod bolesnika koji boluju od šećerne bolesti moguća tiha srčana bolest (bez upozoravajućih bolova) uvijek se trebaju konzultirati s liječnikom prije napornih vježbi.

Svakodnevna njega stopala

Preventivna njega stopala mogla bi smanjiti opasnost od amputacije za 44% do 85%. Pacijenti trebaju svakodnevno pregledavati svoja stopala i pratiti promjene boje, strukture i mirisa te pojavu čvrstih i otvrdnulih dijelova, koji mogu ukazivati na pojavu infekcije ili potencijalnih oštećenja. Voda kojom se peru noge mora biti topla (ne vruća), a područja između prstiju treba nakon pranja dobro osušiti. Koriste se vlažne kreme, ali ne između prstiju. Kurje oči i zadebljanja treba nježno strugati, a nokte na nogama kratko rezati i rubove turpijati kako ne bi povrijedili susjedne prste. Pacijentima se ne preporučuje koristiti ljekovite flastere ili pokušavati izrezivati kurje oči. Treba izbjegavati visoke potpetice, sandale, remenčiće i ne treba hodati bos. Cipele tijekom dana treba često mijenjati, a izbjegavati uske čarape i odjeću koja steže noge i stopala. Ako se pojave bilo kakvi problemi treba se savjetovati s liječnikom.

Cijepljenja

Izrazito se preporučuje godišnje cijepljenje protiv gripe.

Aspirin

Dnevno davanje niskih doza aspirina preporučuje se bolesnicima izloženim riziku pojave srčane bolesti.