Dijabetes tip 1

Dijabetes tip 1

Dijabetes tip 1
  • Objavljeno: Utorak, 26.03.2019.
  • Broj pregleda: 47.704
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Šećerna bolest tipa 1 skraćuje normalni životni vijek u prosjeku za 5 godina. Rizik je jednak bez obzira na etničko porijeklo, a bolest je nešto ozbiljnija u žena.
Kategorija: Dijabetes

Komplikacije šećerne bolesti tipa 1

Ketoacidoza

Dijabetička ketoacidoza je po život opasna komplikacija šećerne bolesti tipa 1. Ne samo da se obično u krvotoku nalaze prekomjerne količine glukoze, već i razgradnja masti ubrzava proizvodnju masnih kiselina, a one se pretvaraju u tvari koje se nazivaju ketonskim tijelima i toksične su u visokim koncentracijama. Simptomi ketoacidoze su mučnina i povraćanje te, kod djece, bol u trbuhu. Disanje može biti duboko i ubrzano uz učestale uzdahe. Otkucaji srca su obično ubrzani. Ukoliko stanje potraje, može nastupiti koma i na kraju smrt, iako je tijekom posljednjih 20 godina smrtnost uzrokovana ketoacidozom smanjena na oko 2% svih slučajeva. Prva pomoć sastoji se od davanja inzulina kako bi se ispravio metabolizam glukoze i ketona te brzo nadomještavanje tekućina i elektrolita.

Hipoglikemija

Intenzivna terapija inzulinom ili lijekovima kojima se potiče lučenje inzulina, kao na primjer sulfonilurejama, povećava se rizik od nastanka hipoglikemije do koje dolazi kada razina glukoze u krvi padne ispod normalnih vrijednosti. Hipoglikemija se može pojaviti zbog nedovoljnog uzimanja hrane, vježbanja ili uzimanja alkohola. Obično se može liječiti, ali ponekad je stanje teško i opasno po život, naročito ako bolesnik ne prepozna simptome.

Blagi simptomi javljaju se kod umjereno niskih i lako ispravljivih koncentracija glukoze u krvi, a uključuju znojenje, drhtanje, glad i ubrzane otkucaje srca. Veoma niske koncentracije glukoze u krvi mogu ubrzati neurološke simptome - konfuziju, slabost, dezorijentiranost, ratobornost, a u rijetkim i najgorim slučajevima komu i smrt. Pacijenti koji pate od učestalih epizoda hipoglikemije mogu postati neosjetljivi na simptome. Čak i samo jedna nedavna epizoda hipoglikemije može otežati detekciju slijedeće epizode.

Strogim izbjegavanjem niske razine glukoze u krvi takvi bolesnici mogu povratiti sposobnost prepoznavanja simptoma. Većina stručnjaka preporučuje da bolesnici što češće kontroliraju koncentracije glukoze u krvi, čak četiri ili više puta na dan. To je osobito važno za one koji i ranije nisu uočavali simptome hipoglikemije prije nastupa mentalnih promjena.

Osobe koje boluju od šećerne bolesti bi uvijek morali imati tvrde bombone, sok ili paketiće šećera. Obitelj i prijatelji morali bi poznavati simptome. Bolesniku treba dati tri do pet tvrdih bombona, dva do tri paketića šećera ili pola šalice (više od 1 dl) voćnog soka (pod uvjetom da može gutati). Ukoliko nema adekvatne reakcije u roku od 15 minuta, treba mu dati još šećera ili pružiti hitnu liječničku pomoć, uključujući intravenozno davanje glukoze. Članovi obitelji i prijatelji mogu naučiti kako se daje injekcija glukagona, hormona koji za razliku od inzulina povećava koncentraciju glukoze u krvi.

Hipoglikemija se često javlja za vrijeme spavanja, naročito kod djece, čak i one koja nisu na intenzivnoj terapiji inzulinom. (U svakom slučaju djeca su izložena visokom riziku od hipoglikemije). Lagani obroci u vrijeme odlaska na spavanje mogu biti efikasni.

Dugoročne komplikacije šećerne bolesti

Osnovne komplikacije šećerne bolesti javljaju se uslijed poremećaja u krvnim žilama i zbog oštećenja živaca (neuropatija). Oštećenje velikih krvnih žila ugrožava srce, osobito kod srčanih bolesnika i osoba s visokim krvnim tlakom, a mogu izazvati i probleme u cirkulaciji nogu. Promjene na malim krvnim žilama (mikrovaskularne) osobito su opasne za oči i bubrege.

Komplikacije krvožilnog sustava

U velikom postotku slučajeva uzrok smrti kod bolesnika koji boluju od šećerne bolesti je srčani udar, dok je moždani udar uzrok smrti kod 25% bolesnika. Oba tipa šećerne bolesti ubrzavaju aterosklerozu, proces kod kojega se slojevi žućkastih naslaga kolesterola, masti i drugih čestica nakupljaju na stjenkama arterija. Arterije se sužavaju, krvotok usporava i može doći do začepljenja krvnih žila. Tako nastaje bolest koronarne arterije (koja krvlju opskrbljuje srce) i kao posljedica srčani udar (infarkt miokarda.) Kod šećerne bolesti tipa 1 visoki krvi tlak je obično posljedica oštećenja bubrega. Visoki tlak je također jedan od glavnih uzročnika srčanog udara, moždanog udara ili zatajenja srca.

Neuropatija i amputacije

Kod 60% do 70% pacijenata dijabetes uzrokuje neuropatiju, oštećenje živaca, osobito osjetilnih. Simptomi su trnci, osjećaj peckanja, koji obično počinje u prstima i zatim se širi na ruke i noge. Bolesnik ponekad ne osjeća bol pa neće osjetiti da je došlo do infekcije žuljeva ili manjih ranica osobito na stopalima. Ovaj problem postaje još veći jer se javljaju problemi s cirkulacijom izazvani oštećenjem krvnih žila. Čak i manje infekcije mogu izazvati povredu dubokih tkiva. Ponekad je potreban veliki kirurški zahvat, a u ekstremnim slučajevima čak i amputacije stopala ili noge. Ranim i pravilnim liječenjem osoba posebno izloženih problemima sa stopalima i nogama amputacije se mogu spriječiti u 50% slučajeva.

Ako šećerna bolest zahvati autonomni živčani sustav, mogu se pojaviti patološke promjene u kontroli krvnog tlaka, funkciji crijeva i mjehura, kao i spolnoj funkciji kod muškaraca. U nekim slučajevima neuropatija može blokirati anginoznubol u prsima koja upozorava na srčanu bolest i srčani udar (infarkt miokarda). Oboljeli od šećerne bolesti trebali bi prepoznavati i druge znakove koji upozoravaju na srčani udar uključujući nagli umor, znojenje, kratkoću daha, mučninu i povraćanje.

Komplikacije na očima

Šećerna bolest je glavni uzročnik sljepila kod odraslih u dobi od 20 do 74 godine. Uslijed dugog trajanja bolesti, a osobito ako nije disciplinirano liječena gotovo kod svih pacijenata sa šećernom bolešću se javlja retinopatija, patološke promjene krvnih žila mrežnice, ali će samo u malom broju slučajeva doći do teškog gubitka vida ili sljepila. Oštećenje mrežnice nastupa kod 50% pacijenata sa šećernom bolesti tipa 1 nakon sedam godina, a nakon 14 godina promjene na mrežnici javljaju se kod više od 90%. Bolesnici su izloženi i povećanom riziku razvoja očne mrene i nekih tipova glaukoma.

Oštećenje bubrega (nefropatija)

Bolest bubrega javlja se kod skoro trećine bolesnika koji boluju od šećerne bolesti tipa 1 i osnovni je uzrok invaliditeta i smrti. Rizik od pojave ove komplikacije povećava se kod povišenog krvnog tlaka i poremećaja u funkciji urinarnog trakta. Simptomi su oticanje stopala i zglobova, umor i bljedilo kože. Često je oštećenje bubrega nepovratno i mora se liječiti hemodijalizom.

Druge komplikacije

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti su podložniji gripi i njezinim komplikacijama, uključujući upalu pluća, vjerojatno stoga što ovaj poremećaj neutralizira učinke zaštitnih proteina na površini pluća. Kod osoba koje dugo boluju od šećerne bolesti može se pojaviti perutanje kože, svrbež i gruba koža.

Specifične komplikacije kod žena

Šećerna bolest u trudnoći (gestacijski dijabetes) Kod oko 0.5% trudnica javlja se šećerna bolest tipa 2 u trećem tromjesečju trudnoće. Naziva se gestacijski dijabetes. Nakon poroda koncentracije glukoze u krvi obično se vraćaju u normalne vrijednosti, međutim kod jedne trećine do jedne polovice ovih žena u roku od 10 godina nastaje dijabetes tipa 2.

Kod žena koje boluju od šećerne bolesti tip 1 neregulirana bolest može povećati opasnost od oštećenja ploda. Budući da glukoza prolazi kroz posteljicu hiperglikemija majke utječe da je dijete obično veće nego bi trebalo biti za svoju dob i trajanje trudnoće. Fetus reagira na visoke koncentracije glukoze u krvi izlučivanjem velikih količina inzulina. Ova kombinacija visokih koncentracija inzulina i glukoze uzrokuje prekomjeran rast fetusa. Ona također može usporiti razvoj pluća ili prouzročiti smrt fetusa. Šećerna bolest također ugrožava trudnicu. Žene koje boluju od šećerne bolesti, a žele zatrudnjeti trebaju marljivo kontrolirati koncentracije glukoze u krvi prije željene trudnoće i planirati trudnoću u dogovoru s liječnikom..Tijekom trudnoće glukozu u krvi treba održavati na vrijednostima koje su najoptimalnije za razvoj ploda i redovito kontrolirati svoju trudnoću kod ginekologa.

Sadržaj

Vezane teme

Sponzorski članci

Napomena

Sumnjate li na pojedinu bolest i/ili stanje uvijek zatražite savjet liječnika ili ljekarnika. Nikad ne odgađajte posjet liječniku i ne zanemarujte savjet profesionalnog medicinskog osoblja zbog nečega što ste pročitali na portalu CentarZdravlja.

Sadržaj portala nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen osobnim potrebama pojedinog korisnika.

Ako osjećate bol u prsima nazovite 194 odmah!