Prezbiakuzija - staračka nagluhost

Definicija prezbiakuzije

Staračka nagluhost, prezbiakuzija, odnosno presbyacusis, je postupni gubitak sluha koji se javlja u većine osoba sa starenjem. Otprilike 30-35% odraslih osoba u dobi 65-75 godina ima nagluhost, a 40-50% osoba starijih od 75.
Najprije zahvaća visoke frekvencije, a potom srednje, što npr. znači da osoba teško čuje pjevanje ptice ili zvonjavu telefona. U isto vrijeme osoba može jasno čuti niskofrekventne zvukove kao što je tutnjanje kamiona niz ulicu. Izraženija je u muškaraca nego u žena. Pojavljuje se već nakon drugog desetljeća života.

Uzroci prezbiakuzije

Mnogi su uzroci prezbiakuzije. Uglavnom su posljedica promjena u unutarnjem uhu, ali isto tako mogu nastati zbog promjena u srednjem uhu ili složenih promjena živčanih putova koji vode slušne signale u mozak. Javlja se obična na oba uha koja su jednako pogođena. Radi se o senzoneuralnom oštećenju.
Češća je u civiliziranim zemljama što se tumači kumulativnim djelovanjem buke, stresovima, bolestima krvnih žila i poremećajima metabolizma. Razvija se u svim dijelovima slušnog puta, od bubnjića do središnjeg živčanog sustava, ali različito jako na pojedinim razinama. Što je oštećenje centralnije, sposobnost razumijevanja govora je lošija.
Staračka nagluhost ovisi o naslijeđu, krvotoku, prehrani, promjenama u tkivima, klimi, stresu i o civilizacijskim utjecajima, ali je nije moguće odvojiti od ukupnog utjecaja djelovanja buke u životu pojedinca. Ponavljano izlaganje buci svakodnevnog prometa, buci na gradilištu, bučni uredi, oprema koja stvara jaku zvuku i slušanje glasne muzike, mogu uzrokovati senzoneuralni gubitak sluha. Senzorno-neuralni gubitak sluha (osjetno-živčani) najčešće nastaje zbog gubitka osjetnih slušnih stanica s dlačicama koje se nalaze u unutarnjem uhu. Osim nabrojenih razloga, gubitku ovih stanica pridonose i neki lijekovi poput acetilsalicilne kiseline i nekih antibiotika. Visoki tlak, dijabetes, cirkulacijske i srčane bolesti također pridonose procesu.
Ponekad staračka nagluhost nastaje kao provodna, a ne senzorno-neuralna. To znači da je gubitak sluha uzrokovan abnormalnostima u vanjskom i srednjem uhu zbog kojih se zvuk ne provodi u unutarnje uho. Uzrok može biti slaba funkcija bubnjića ili slušnih koščica.
Zbog postupnosti gubitka sluha mnoge osobe nisu svjesne da im se sluh pogoršava s dobi.

Simptomi prezbiakuzije

Kod prezbiakuzije zvukovi se često čine manje jasni i glasni. Zbog toga nastaje teškoća u slušanju i razumijevanju govora. Osobe sa staračkom nagluhosti mogu imati neke od slijedećih simptoma:
- govor drugih ljudi čuju kao mrmljanje, odnosno vrlo nejasno
- zvukove poput ''s'' i ''t'' je teško čuti i izdvojiti
- razumijevanje razgovora je otežano, osobito ako se u pozadini čuje buka
- lakše se čuje glas muškarca nego glasovi žena koji su viših frekvencija
- određeni zvukovi smetaju ili su previše glasni
- tinitus (zvonjava, šuštanje ili siktanje u jednom ili oba uha) također se može pojaviti

Sprječavanje prezbiakuzije

Veći dio gubitka sluha uzrokovanog izlaganjem buci može se spriječiti. Potrebna je svijest o potencijalnom štetnom djelovanju jakih zvukova u svakodnevnom životu i na poslu. Čepići (umeci za zvukovod) ili posebna pokrivala za uši mogu zaštititi od buke i treba ih svakodnevno koristiti. Umeci za zvukovod mogu biti gumeni, plastični, silikonski ili od pamuka umočenog u vosak. Umeci za zvukovod oduzimaju između 15 i 35 dB (decibela) u govornom području, štitnici između 30 i 40 dB. Izbjegavanje zvuke ili smanjenje dnevne izloženosti buci jako su važni.
Osim ovih općenitih preporuka, potrebno je brižno liječiti eventualne postojeće bolesti kao što su dijabetes, visoki krvni tlak, cirkulacijske, metaboličke i srčane bolesti kako one ne bi ostavile štetnih posljedica na slušni sustav.

Pomoć osobama s prezbiakuzijom

Više je načina na koje se može pomoći osobama sa staračkom nagluhosti. Slušna pomagala mogu biti jako korisna nekim osobama. Pomagala za asistiramo slušanje također mogu pomoći svakodnevnoj komunikaciji, kao npr. pojačivač zvuka koji se ugradi u telefon. Drugi primjer su FM sustavi koji čine zvukove jasnijima, s ili bez slušne pomoći, tako što dostavljaju zvučne valove kao radio. Vježbanje čitanja s usana također je korisno za razumijevanje svakodnevnog razgovora i prezentacija.

Kako izabrati pomagalo za sluh

Savjetovanjem s liječnikom važno je pri izboru prikladnog pomagala. Liječnik specijalist otorinolaringolog treba procijeniti težinu problema kako bi postavio dijagnozu i isključio postojanje sustavnih bolesti koje pridonose problemu. Audiolog je liječnik specijaliziran za proučavanje sluha. Audiolog provodi procjenu ukupnog sluha i određuje je li slušno pomagalo uopće potrebno. Osoba se nakon toga savjetuje o slušnom pomagalu koje je za nju/njega najprikladnije i kako to pomagalo može poboljšati komunikaciju. Audiolog zatim testira prikladan pomagala, birajući ono koje najviše pomaže razumijevanju govora. Većini starijih osoba su slušna pomagala vrlo korisna, iako stupanj poboljšanja varira ovisno o tipu i težini gubitka sluha.

Savjeti za olakšavanje komunikacije

Ako imate nagluhost ili poznajete osobu koja je ima, podijelite s njom/njim ove savjete, isto kao i s članovima obitelji, prijateljima i kolegama:
- dok razgovarate s nagluhom osobom okrenite se prema njoj tako da vam vidi lice
- neka osvjetljenje bude ispred vas dok govorite. To omogućuje nagluhoj osobi da promatra vaše izraze lica, geste, pokrete usana i tijela što je značajan dio komunikacije
- tijekom razgovora isključite radio i/ili televiziju
- izbjegavajte govoriti dok žvačete hranu ili pokrivati usta rukama
- govorite malo glasnije nego inače, ali nemojte vikati. Vikanje može izobličiti vaš govor.
- Govorite normalnom brzinom i nemojte naglašavati zvukove
- Uputite nagluhu osobu u temu razgovora kad god je to moguće
- Ako vam se čini kako nagluha osoba nije razumjela što ste rekli, ponovite jednostavnijom i preformuliranom rečenicom
- U restoranima ili mjestima društvenog okupljanja za razgovor s nagluhom osobom izaberite mjesto koje nije prenapučeno ljudima i nije bučno

Liječenje i pomagala

Liječenje ovisi o težini i vrsti nagluhosti pa će neke mogućnosti biti učinkovitije od ostalih.

Slušna pomagala

Slušna pomagala su mali instrumenti koji se nose iza uha. Oni čine zvukove glasnijima. Zvukovi zvuče drugačije kad se nosi slušno pomagalo, ali audiolog može pomoći da se na to naviknete. Kako bi pronašli pomagalo koje vam najviše odgovara, trebate ih isprobati više. Posavjetujte se s audiologom o probnom periodu za neko pomagalo.

Osobni sustavi za slušanje (engl. personal listening systems) pomažu da čujete ono što želite čuti, a eliminirate ostale zvukove oko sebe. Neki ('auditory training systems' i 'loop systems') pomažu čuti nekoga u bučnoj sobi ili u grupi. Drugi, kao FM sustavi i osobni pojačivači, bolji su za razgovor jedan-na-jedan.

TV slušni sustavi pomažu pri slušanju TV ili radija bez ometanja ostalim zvukovima u okolini. Ovi se sustavi mogu koristiti s ili bez slušnih pomagala i ne zahtijevaju glasno pojačavanje kućnih aparata.

Direktna audio slušna pomagala (engl. direct audio input hearing aids) su slušna pomagala koja se direktno priključe na TV, stereo, mikrofone, slušne vježbe ili osobne FM sustave kako bi pomogli boljem slušanju.

Pojačivač telefonskog zvuka

Neki telefoni su napravljeni tako da se pomoću njih koriste slušna pomagala. Ako vaše slušno pomagalo ima ''T'' prekidač, možete zatražiti od telefonske firme telefon s pojačivačem (T petlja). Ako je vaše pomagalo u ''T'' položaju, pojačivač se aktivira kad podignete slušalicu. Ovaj sustav pomaže slušanju pri normalnoj glasnoći razgovora i uklanja pozadinsku buku. Također se može kupiti poseban tip telefonskog prijamnika i druga sredstva koja čine zvukove na telefonu glasnijima.

Pojačivači za mobilne telefone

Kako bi se pomoglo osobama koje koriste T petlju da čuju bolje na mobilnim telefonima, može se nabaviti posebno sredstvo za pojačavanje. Žičana petlja ide oko vašeg vrata i spojena je s mobilnim telefonom. Petlja prenosi govor iz mobilnog telefona u slušno pomagalo u vašem uhu. Također pomaže uklanjanju pozadinske buke kako bi se lakše razgovaralo u bučnoj okolini.

Auditorijum slušna pomagala

Neki auditoriji, kina, crkve i javna mjesta imaju posebne zvučne sustave za nagluhe osobe. Ovi sustavi šalju zvuk direktno u uho i pomažu boljem slušanju. Neki se mogu koristiti zajedno sa slušnim pomagalima, a neki bez njih.

Umeci za pužnicu

Kohlearni implantati sastoje se od tri dijela od kojih se jedan nosi iza uha i kupi zvukove, prenosi ih do govornog procesora koji pretvara zvuk u posebne signale te ga šalje prijamniku. Prijamnik koji se kirurški ugrađuje, šalje signal u mozak. Kohlearni implantati najčešće se koriste kod male djece rođene s oštećenjem sluha. Međutim, i odraslim se osobama ugrađuju sve češće.

Čitanje s usana

Osobe koje nauče čitati s usana trebaju pozorno gledati sugovornika dok govori promatraju pomicanje usana i tijela pri govoru. Posebni stručnjaci pomažu da se nauči čitati s usana.

Uključivanje bliskih osoba

Čim primijetite nagluhost, razgovarajte s obitelji, bliskim osobama, prijateljima i kolegama jer vam oni znatno mogu olakšati komunikaciju.
- Kažite osobama u svojoj okolini za nagluhost. Što ste otvoreniji s osobama koje s vama provode mnogo vremena, komunikacija će vam biti lakša
- Zatražite od osoba da vam se okrenu licem kad razgovaraju
- Zatražite od ljudi da govore glasnije, ali ne da viču. Ne moraju pričati sporije, samo jasnije.
- Isključite TV i radio kad ne moraju biti uključeni
- Budite svjesni buke oko vas koja vam otežava slušanje. Kad idete u restoran, nemojte sjesti pored kuhinje ili pokraj svirača. Pozadinska buka otežava razgovor.
- Zatražite pomoć otorinolaringologa i audiologa i odaberite najprikladnija slušna pomagala

Raditi zajedno s osobama iz svoje okoline na boljem slušanju može biti teško u početku. Potrebno je određeno vrijeme da se naviknete promatrati ljude dok govore te da se ljudi naviknu da vam govore glasnije i jasnije. Budite strpljivi i nastavite sa zajedničkim radom. Rezultat će biti lakše slušanje i bolja komunikacija, a za to se svakako vrijedi potruditi.

www.medicina.hr