Božićni ukrasi

Božićni ukrasi datiraju iz 16. stoljeća iz Njemačke. U one dane, božićna hrana, kao što su šećerni štapići, medeni kolači i drugi slatkiš bili su korišteni kao božićni ukrasi. U 18. stoljeću, mnoge druge vrste božićnih ukrasa postaju popularne. Među njima su bili glazirani papir, papir u boji, bomboni, orasi, kolači, grožđice i voće.

Danas su poznate mnoge vrste božićnih ukrasa. Evo ih nekoliko:

Anđeli

Već sredinom 1880-ih, anđeli kao božićni ukrasi postaju široko rasprostranjeni. Uglovi su povezani s kršćanskom kulturom, ali su isto tako poznati u budizmu, islamu, hinduizmu, judaizmu.

Božićne kuglice

Još prije tri stotine godina, staklene kugle su već bile korištene kao božićni ukrasi. Danas se koriste velike kugle od tanke plastike ili stakla. Izvorno su izumljene u Njemačkoj.

Božićne svijeće

Ukrašavanje božićnog drvca božićnim svijećama tradicija je koja datira iz 16. stoljeća u vrijeme kada je jelka prvi put uvedena u dnevni boravak. Svijeće simboliziraju život i radost u tamno doba.

Šljokice

1610. šljokice su izumljene u Njemačkoj i bile su napravljene od pravog srebra. Originalni izumitelj šljokica ostaje nepoznat.

U mnogim obiteljima, božićni običaji prenose se generacije na generaciju. Međutim, svake godine, nove dekoracije zamjenjuju stare jer je potrebno novo nadahnuće.

Ako želite osvježiti stare božićne ukrase, dobra je ideja da mislite o novoj temi svake godine. Jedne godine, možete odabrati da se usredotočite na Djeda Mraza prilikom božićne dekoracije, već sljedeće godine, možete odabrati rođenje Isusa u Betlehemu. Za sljedeću godinu, možete, primjerice, odabrati zimski krajolik kao inspiraciju za dekoracije.

Imela

Povijest i podrijetlo imele može se pratiti unatrag do drevnih skandinavskih običaja i nordijskih mitova. Skandinavci su vjerovali da je imela biljka mira. Čak i kada su neprijatelji prošli ispod biljke, morali su položiti oružje i pozvari se ma primirje do sljedećeg dana. Polako i postupno, ovaj običaj je iznjedrio tradiciju ljubljenja, koja je još uvijek u modi. Međutim, imela je također vrlo povezana s jednim od nordijskih mitova, mitu o Balduru.

Baldur, bog vegetacije, bio je sin nordijske božice Frigge. Kada se rodio, Frigga je tražila od svake biljke, životinje, pa čak i neživih objekata obećanje da nikada neće naškoditi Balduru. Nekako, biljka imela je to izbjegla. Baldurov neprijatelj Loki iskoristio je ovaj propust. Prevario je jednog od bogova da ubije Baldura s kopljem imele.

Sa Baldurovom smrću, zima je prekrila svijet. Da bi ispravili ovu situaciju, bogovi su Baldura vratili u život. Nakon ovog incidenta, Frigga je proglasila imelu svetom biljkom, koja će donijeti ljubav u svijetu. Od tada pa nadalje, kada dvoje ljudi prođe ispod imele, oni se ljube i slave Baldurovo uskrsnuće. Osim običaja i mitova, imela se povezuje s ljubljenjem jer se smatra afrodizijakom.