Veći broj istraživanja je pokazao da raznovrsna prehrana koja se temelji na voću, povrću, nemasnom mesu i zdravim masnoćama predstavlja ključ za zdravo starenje i dug život. S druge strane, neka hrana i pića mogu ubrzati proces starenja, a prema istraživanju iz 2019. godine objavljenom u medicinskom časopisu The Lancet, otprilike 1 od 5 smrtnih slučajeva je uzrokovan lošom prehranom. Ova statistika je zabrinjavajuća, budući da mnoge namirnice koje pridonose riziku od kroničnih bolesti su upravo one namirnice na kojima je bazirana moderna prehrana mnogih. Iako postoji niz čimbenika koji doprinose dugovječnosti, kao što su genetika i okoliš, većina dugovječnih ljudi nikad, ili barem gotovo nikad, ne konzumira hranu i piće koji loše utječu na zdravlje, a samim time i dugovječnost.

• Ovo svakodnevno piju ljudi koji najduže žive!

Najgora hrana i piće za dugovječnost

1. Alkohol

Kada je riječ o alkoholu i dugovječnosti, manje je više. Iako u manjoj mjeri pića poput crnog vina mogu imati prednosti za zdravlje, stručnjaci se slažu da alkohol nije zdrav i ne čini nikakvu uslugu našem zdravlju. Američki institut za istraživanje raka ističe da alkohol, čak i pri niskim razinama unosa, povećava rizik od raka debelog crijeva i dojke. Alkohol je također poznat imunosupresiv, što je posebno problematično za starije osobe. Stručnjaci preporučuju maksimalno 2 alkoholna pića dnevno za muškarce i jedno piće za žene.

"Učinkovitost imunološkog sustava opada s godinama, ovaj proces se naziva imunosenescencija", kaže Katie Dodd, dijetetičarka koja je specijalizirana za njegu starijih odraslih osoba. "Kronična konzumacija alkohola u kombinaciji s imunosenscencijom povećava rizik od lošeg funkcioniranja imunološkog sustava'', dodaje.

• Stručnjaci objašnjavaju kakve veze sjedenje na podu ima s duljim životom

2. Prerađeno meso

Svjetska zdravstvena organizacija je prerađeno meso poput kobasica, hrenovki i salame svrstala u istu kategoriju rizika za nastanak raka kao i cigarete. Trenutačno ne postoje posebne smjernice oko toga koje količine prerađenog mesa se smatraju sigurnima, međutim Američki institut za istraživanje raka upozorava da čak 50 grama prerađenog mesa dnevno, što odgovara jednoj hrenovki, povećava rizik od nastanka raka debelog crijeva za 16%. Općenito, što manje obrađenog mesa jedete, to bolje. Nastojte ograničiti crveno i prerađeno meso i umjesto toga koristite svježe, nemasne proteine poput ribe, peradi, jaja, graha, tofua i tempeha.

3. Zaslađena pića

Gazirani i negazirani sokovi su nerijetko krcati šećerom i smatraju se ključnim krivcima za porast slučajeva kroničnih bolesti povezanih s prehranom, poput dijabetesa tipa 2, kao i bolesti srca, bubrega i jetre, ističe Centar za kontrolu i prevenciju bolesti. Uz to, višak šećera nije dobar za mozak. Prema longitudinalnom istraživanju iz 2018. objavljenom u časopisu Diabetologia, kronično visoke razine glukoze u krvi povezane su sa značajno većom stopom kognitivnog pada. Znanstvenici su uočili da su sudionici istraživanja koji imaju dijabetes doživjeli veći pad pamćenja i izvršnih funkcija u usporedbi s onima bez dijabetesa.

4. Visoko prerađena hrana

Visoko prerađena hrana, poput grickalica i brze hrane, je jedan od najvećih izvora viška soli u modernoj prehrani. Konzumacija takve hrane možda neće izravno uzrokovati smrt, no može ubrzati starenje i povezane tegobe. Umjesto gotovih grickalica, radije odaberite cjelovitu, neprerađenu hranu poput jabuke s domaćim maslacem od kikirikija, mrkve s guacamole umakom ili običan grčki jogurt u koji ćete dodati svježe voće i cimet.

• Najdugovječniji ljudi na svijetu imaju ovu zajedničku praksu

5. Prženo meso

Znamo da prerađeno meso predstavlja rizik za zdravlje, no jednako tako svježi životinjski proteini koji se pripremaju prženjem i pečenjem na visokim temperaturama nisu poželjna hrana za dugovječnost. Znanstvenici Nacionalnog instituta za rak upozoravaju da prženjem u ulju i pečenjem na visokim temperaturama mogu nastati štetni spojevi, kao što su heterociklički amini i policiklički aromatski vodici. Navedeni spojevi uzrokuju mutacije stanica koje mogu povećati rizik od raka.

Koliko heterocikličkih amina i policikličkih aromatskih vodika nastaje u hrani ovisi o vrsti proteina te načinu i vremenu pripreme. Izbjegavajte pečenje mesa na žaru ili roštilju jer ostaci ugljena na pečenom mesu mogu biti bogati štetnim spojevima.

Kada je riječ o prehrani za dugovječnost, objašnjava dr. med. Donald Hensrud, internist specijaliziran za preventivnu medicinu na klinici Mayo, sve se svodi na to da jedete više neprerađene i prirodne hrane bazirane na biljkama. Uravnotežena i cjelovita prehrana poboljšava dugovječnost i puni nas energijom. "Važno je razmišljati o kvaliteti života, a ne samo o dugoročnoj prevenciji bolesti", zaključuje Hensrud.

Vezani sadržaj:

• Čudesne Japanke: 5 tajni žena koje se nikada ne udebljaju i žive najduže
• Otkrijte u kojim zemljama ljudi najduže žive
• Pročitajte koja vrsta ljudi ima duži životni vijek