Što su dobre, a što loše masti?

Tijelu su neke vrste masti potrebne za izgradnju stanične membrane, pravilan rad živčanog sustava i bolju apsorpciju brojnih vitamina, primjerice D i K. Nisu sve masti zdrave. Neke masti u krivim količinama mogu ozbiljno naštetiti vašem zdravlju.

Prehrambene masti svrstavamo u ove 3 kategorije.

Zasićene masti

Namirnice životinjskog porijekla su primarni izvor ovih masti, a najviše ćete ih pronaći u govedini, punomasnim mliječnim proizvodima te, u umjerenoj količini, u jajima i peradi. Neka biljna ulja, kao što je palmino ulje, također sadrže zasićene masti.

Potrebne su za održavanje zdravlja organizma, ali u malim količinama. Manje od 10% od ukupnog unosa kalorija treba doći iz zasićenih masti, i to putem peradi i obranih mliječnih proizvoda. Za osobe, koje unose 2000 kalorija dnevno, maksimalan unos zasićenih masti je 20 grama.

Nezasićene masti

Ove dobre masti su ono što pretežno trebate jesti. Postoje 2 vrste nezasićenih masti: polinezasićene i mononezasićene.

Lješnjaci, bademi, sjemenke sezama i bundeve, maslinovo ulje, ulje od kikirikija i kanole su najbolji izvori mononezasićenih masti. Riba, sjemenke lana, laneneo ulje, ulje soje i suncokreta su najbolji izvori polinezasićenih masti.

Omega 3 masne kiseline pripadaju polinezasićenim mastima, a najviše ćete ih naći u ribama kao što su losos i sardine, ali i namirnicama biljnog porijekla (ulje soje i kanole, orasi i sjemenke lana).

Trans masti

Ovo su masti koje vas vjerojatno najviše privlače, ali su i najštetnije. Većina trans masti su u tekućem stanju pri sobnoj temperaturi, a kako bi u takvom stanju bile i ostale, proizvođači u njih dodaju hidrogen. Najviša razina trans masti se nalazi u pekarskim proizvodima, namirnicama životinjskog porijekla i margarinu.

Učinak nezdravih masti

Konzumacija hrane koja obiluje zasićenim mastima (govedina, majoneza, punomasni mliječni proizvodi) na vaše tijelo utječe na sljedeće načine:

• Povećava se razina triglicerida, a samim time i rizik od nastanka visokog krvnog tlaka, dijabetesa i srčanih bolesti.
• Začepljenje krvnih žila.
• Previsoka razina krvnog tlaka.
• Visoka razina lošeg (LDL) kolesterola.

Iako trans masti uglavnom dolaze iz namirnica biljnog porijekla, na zdravlje djeluju lošije u odnosu na zasićene masti. Iz ovog razloga brojni restorani više ne koriste trans masti i svaki proizvod u trgovini mora na etiketi imati naveden i udio trans masti.

Dobar učinak masti

Povećanjem unosa nezasićenih masti se smanjuje razina lošeg (LDL) kolesterola i triglicerida, čime se smanjuje rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti.

Istraživanja su pokazala da zamjena štetnih ugljikohidrata (bijeli kruh i bijela riža) s namirnicama bogatim nezasićenim mastima smanjuje razinu lošeg (LDL) kolesterola, a ujedno povećava razinu dobrog (HDL) kolesterola. Nezasićene masti će:

• regulirati razinu krvnog tlaka,
• smanjiti rizik od nastanka srčanih bolesti,
• regulirati razinu lipida.